Balkanizacija Evropske Unije

Die Welt donosi članak pod nazivom "Balkanizacija Evropske Unije" u kojem se govori o nemirima, koji su zahvatili jugoistočne utvrde Evropske Unije, odnosno Grčku. Analizirajući razloge za sadašnji politički požar u Grčkoj, autor članka piše: "Slom dijela državnog sistema, organizirani kriminal koji je našao potporu u vladinim krugovima i dezorganizacija su pozadina vatrenog plamena, koji je zahvatio Grčku. To stvara sliku o Grčkoj, kakva postoji u zemljama jugoistočne Evrope koje se nalaze u transformaciji. Nepotizam, širom rasprostranjena korupcija, sistematska društveno politička-zapuštenost su pojave, koje Grčka dijeli sa nizom zemalja jugoistoka Evrope, koje kada se poredaju jedna pored druge predstavljaju nizbrdicu na evropskoj transferzali od sjevera ka jugu.

Najveća pomoć EU za najneefikasnije članice

"Zemlje EU, koje imaju najneefikasnije državne strukture dobijaju najveće sume pomoći za razvoj", nastavlja Die Welt. "Grčka je sa 5 milijardi i 4 miliona eura podrške u 2008. godini, koju dobija od Evropske Unije, na vrhu liste. Grčka vlada je 2004 morala priznati da je dozvolu za prelazak na euro, dobila zahvaljujući sistematskom, dugogodišnjem i pogrešnom prikazivanju državnog budžeta. Riječ je o kriminalnim postupcima vlade, koji, po kvalitetu, podsjećaju na slučajeve korupcije i bespravnog prisvajanja novca evropskih poreskih obveznika u novim članicama EU. Postoji još jedna stvar, po kojoj se Grčka može porediti sa zemljama jugoistočne Evrope. To je nepostojanje centralnog Katastarskog ureda. To je i razlog što pomoć Evropske Unije za žrtve požara 2007. ne može biti podijeljena, jer oni kojima je sve izgorjelo ne mogu priložiti dokumentaciju o vlasništvu nad posjedom. Uvođenje Katastarskog ureda za cijelu zemlju nije u interesu velikih i malih špekulanata, koji prodaju posjede. No, to je opet razlog i za podmetanje požara, do kojih stalno dolazi".

EU nema odgovor

"I u Bugarskoj, Rumuniji, zemljama nastalim raspadom Jugoslavije i na jugu Italije mora se računati sa vrstom havarije, na koju, kako se čini, postojeći evropski instrumenti razvojne politike nemaju odgovor. Postavlja se i pitanje kako postupati u pogledu daljeg proširenja Evropske Unije. Dosadašnja praksa se i u slučaju Hrvatske, zatrovane korupcijom, pokazala ne baš podesnom. A da ne govorimo o Srbiji, u kojoj organizovani kriminal i ratno profiterstvo seže i do najsitnijih pora društva. Evropskoj Uniji potrebne su nove forme asocijacije, o kojima se diskutuje u slučaju Turske. Trebala bi postojati mogućnost da se ovakve države stave u karanten i da se pod strogom prismotrom, odvija proces približavanja standardima EU. U suprotnom neće EU evropeizirati Balkan, već će prije doći do balkanizacije Evropske Unije", zaključuje Die Welt.

Vjeronauka i liberalna država

Njemačka štampa bavi se danas i polemikom o potrebi postojanja vjeronauke u liberalnim državama. Sueddeutsche Zeitung iz Minhena o tome donosi feljton u kojem se autor pita kakav interes jedna liberalna država može imati za vjeronauku, koja se predaje u školama. "Jasno je da crkve i vjerske zajednice to zagovaraju", piše Sueddeutsche Zeitung i dodaje: "Govori se o pluralizmu vjera koje se poredi sa pluralizmom jezika. Ali za razliku od stranih jezika, različite vjere mogle bi isključivo djelovati jedna na drugu i biti razlog za netrepeljivosti. Primjer "kemalističke" Turske pokazuje da radikalno potčinjavanje vjere sekularnoj državi rađa nacionalizam. Sličan primjer pruža postsocijalistička, Miloševićeva Srbija, u kojoj su pravoslavni popovi bili ratni huškači. Vjersko nasljeđe za modernu državu ne znači da se vjernicima trebaju uskratiti prava na vjeru. Naprotiv, moraju se podjenako poštovati i druge vjere. Ali to uspijeva najbolje u jednoj državi, u kojoj je vjera sastavni dio kulture i obrazovanja, zaključuje Sueddeutsche Zeitung.