Balkanska ulična pljačka

Pod naslovom „Balkanska ulična pljačka“ list "Neue Zuercher Zeitung" piše pored ostalog da su Hrvati reagovali oštro prije svega zbog toga što bi uvođenje vinjeta moglo ugroziti hrvatski turizam. Osobe koje iz Graca preko Maribora voze u pravcu Jadrana, kroz Sloveniju voze svega 12 kilometara. Tek od hrvatske granice postoje četvorotračni auto-putevi do Istre i Dalmacije. Do sada je putarina za tu kratku dinicu puta koštala 75 centi. Hrvatski ministar turizma Damir Bajs je u jednom časopisu turistima preporučio rutu kojom mogu zaobići slovenačke ceste za koje je obavezna vinjeta. Bajs je, a za to je imao podršku i austrijske i italijanske strane, od Ljubljane zatražio da počne izdavati vinjete za kraće vremenske rokove i putnike u tranzitu. Može se pretpostaviti ko će, gledano iz hrvatskog ugla, biti kriv ukoliko tokom ove sezone ne bude ostvaren planirani dobit u turističkoj branši. Krivci će i ovaj put biti susjedi sa sjevera. Da bi za slabiju posjećenost turista ove godine mogla biti kriva i sopstevna grabežljiviost, rejetko kome pada napamet. Samo mali broj osoba upozorava da bi turisti zbog enormnog povećanja cijena, Hrvatskoj mogli okrenuti leđa.“

„Slovenija ljuti tursite“ – ovo je naslov današnjeg teksta u „Sueddeutsche Zeitungu“….

uprkos protestima, Slovenija ne želi odustati od svoje odluke….vlada u Ljubljani opravdava uvođenje vinjeta kao prelazno rješenje. Od 2010 godine će se putem satelita pratiti koliko su kilometara osobna vozila zaista prešla i na osnovu toga će se određivati cijena vinjete. Slovenačka vlada uvođenjem vinjeta želi finasirati gradnju autoputeva. Slovenci kritiku iz susjedne Hrvatske nazivaju huškačkom jer kako navode, vožnja hrvatskim autoputevima je najskuplja u regionu.“

Njemačka štampa danas piše i o problemima oko ratifikacije Lisabonskog sporazuma, odnosno odbijanju Poljske da to učini:

List „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ predpostavlja da će poljski predsjednik blokirati ratifikaciju sporazuma koliko god to bude moguće. Čak i njemački predsjednik Horst Kohler čeka na odluku Ustavnog suda u Karlsruheu da prije nego što stavi svoj potpis na evropski dokument. Metode evropske integracijske politike, koje se koriste već 50 godina, prilično su istrošene. To je kako pokazuju rezultati referenduma u Franucskoj, Holandiji i Irskoj, politička činjenica. Da li će Lisabonski sporazum propasti ili biti spašen, o tome bi EU što je moguće prije trebala započeti opsežnu debatu“, zaključuje „Frankfurter Allgeimeine Zeitung“