Balkanski Ghandi

Münchner Merkur u komentaru o smrti predsjednika Kosova, donosi:

„Iako je to mozda i pretjerano nazivali su ga „Balkanskim Gandhiem“ jer se borio za nezavisnost krvavog regiona evropske istorije, i pri tome ostao vjeran principu ne koristenja nasilja. Ibrahim Rugova, predsjednik juznosrbijanske krizne provincije Kosova. U sred svijeta enpomirljive mrznje, anarhije i kriminala- on je bio albanski vodja koji je djelovao kao usalmljeni klasnik u pustinji. Njegova prerana smrt ucinit ce ragion pod protektoratom UN-a jos nesigurnijim“- pise ovaj list.

„Badische Neuste Nachrichten“ o tome pise:

„Medjunaornda zajednica trebalo bi konacno da skupi hrabrosti da Kosovu prizna nezavisnost. Statur Quo za Kosovo vise nije moguc. Zato se vec krocenim putem kosovske nezavisnosti mora konsekvento preci do kraja. To je bio san i Ibrahima Rugove.

„Der neue Tag“ iz Weidena o Kosovu naokon Rugovine smrti donosi:

„Podjela koja je uvijek iznova uvodjena u igru oko kosova, nije prihvatljiva za Albance. Osim toga podjela bi rat NATO-a protiv Jugoslavije nakon svega dovela u pitanje. Konacno taj rat je bio vodjen da bi bilo ocuvano multi-etnicko Kosovo, kakvog vec sada, 6 godina nakon umarsiravanjaNATO-trupa u kriznoj provinciji nema ni na vidiku. Odnosi izmedju albanskog vecinskog stanovnistva i manjina, prijesvih Srba, su i dalje zategnuti. Tome ni „Balkanski Ghandi“ nije mogao stati u kraj. Napadi Albanaca na Srbe i druge manjine prouzrokovalo je dovoljno Rugova je kritikovao rijetko, i uglavnom u privatnim razgovorima, pise list „der neue Tag.