Ban Ki-Moon, čak 40 minuta razgovarao s Komšićem

Povezivanje kosovskog pitanja sa situacijom u Bosni i Hercegovini, moglo bi značiti otvaranje “Pandorine kutije”, rekao je izmedju ostalog, obračajući se skupini američkih novinara, predsjedavajući BH Predsjedništva, Željko Komšić, govoreći o temama o kojima je bilo riječi na sastanku s glavnim tajnikom UN-a,

Ban Ki-moonom:

Opasno je odugovlačiti sa Kosovom

“Za situaciju u kakvo je nalazi region, ne bi to moglo imati utjecaja samo na Bosnu i Hercegovinu. Ja ću tu pomenuti i Makedoniju, svakako, pa i neke druge zemlje … Zapravo svako odugovlačenje rješenja kosovskog pitanja, dugoročno ne pogoduje stabilnosti u regionu”.

Komšić je potom govorio, da je pored ostalog, s glavnim tajnikom UN-a, razgovarao o reformama dejtonskog ustava u BiH, sve do reformi i formiranja jedinstvene policije.

“Bilo je riječi i o našoj ideji, da se bogata arhiva Haaškog tribunala, nakon zatvaranja ovog suda … prebaci nama u Bosnu i Hercegovinu na čuvanje i arhiviranje …”, rekao je izmedju ostalog za Radio Deutsche Welle, (RDW), predsjedavajući BH Predsjedništva tijekom svoje posjete UN-u.

Šta BiH može ponuditi svijetu?

Izuzetno zadovoljan sastankom s glavnim tajnikom Ban Ki-moonom, bio je Komšićev diplomatski savjetnik, veleposlanik Nerkez Arifhodzić: “Kao čovjek koji ima dosta godina i koji je kao što kažete, dosta vidio, čuo i saznao, moram da kažem, da ta politička realnost, ta zrelost, već državnika Komšića, i taj vizionarski pogled prema budućnosti, predsjednika Komčića, jeste nešto što je ostavilo, duboki utisak u sali (uredu glavnog tajnika UN-a – op. aut.). Čast mi je, da sam prisustvovao ovom razgovoru i da sam asistirao predsjedavajućem. Mislim, da će ovaj susret donjeti i Bosni i Hercegovini i svima nama dobroga. Jer, nekada od naših dnevnopolitičkih realnosti zaboravljamo, da mi posjedujemo vrijednosti, koje možemo itekako pružiti drugima …”

U toj ponudi svijetu, Arifhodžić je ukratko pobrojao, šta BiH, preko OUN-a -- može doista ponuditi na globalnoj multilateralnoj sceni: “Bili smo svjedoci vrlo pozitivnih reakcija generalnog sekretara UN-a i njegovih suradnika, kada je u pitanju naša veća aktivnost u UN-u. Potom, u mirovnim misijama, te drugim aktivnostima, ne samo radi toga što mi već postajemo članicom tih važnih tijela u Ujedinjenim narodima, nego radi toga, što Bosna i Hercegovina, već stvara neki kapacitet, da može biti ozbiljniji politički faktor”.

Sastanak duži nego obično

I doista reklo bi se, da se ovaj put na East Riveru, čulo najmanje disonatnih diplomatskih tonova, iako su to neki očekivali: Prije svega, zbog izvjesnih nesporazuma oko odluke glavnog tajnika UN-a, Ban Ki-moona, da ne odgovori na Silajdžićevo i Komšićevo pismo, u kojem se tražila uvećana angažiranost UN-a, a radi neadekvatnog sprovodjenja presude Medjunarodnog suda pravde (ICJ), od februara/veljače o.g.

No, na susretu s prvim čovjekom Svjetske organizacije, nije manjkalo tema, jer susret je potrajao duže od kurtuazno i uobičajeno kratke diplomatske minutaže. Veleposlanik BiH u UN-u, Miloš Prica, govoreći o temama, koje su dotaknute, izmedju ostalog kaže: “Najavljena je još jedanput naša kandidatura za Vijeće sigurnosti. Pomenuto je, u pozitivnom kontekstu, i rješenje do koga je došlo 30. aprila o.g., o dotada -- nerješenom pitanju decertificiranih policajaca … Generalno, dosta je pitanja dotaknuto u tom, 40-minutnom razgovoru”.