1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Banka koja je Nijemce koštala milijarde eura

13. august 2009

Akcionari investicione banke Hipo riel estate (Hypo real Estate) sastaju se danas (13.08.) u Minhenu. Glavna tema je razjasniti postupke koji su banku doveli do samog bankrota zbog čega je morala reagirati država.

https://p.dw.com/p/J8nb
Zbog čega je došlo do kolapsa?Foto: AP

Od prvog trenutka svi su jedinstveni u procjeni:

„Hipo riel estejt je banka od sistemskog značaja koja mora opstati“, kaže predstavnik berze.

„…u protivnom šteta bi bila nesaglediva“, dodaje ministar finansija Per Štajnbrik.

„Banka veličine Hipo riel estejt je banka relevantna za sistem“, smatra šef Dojče bank Jozef Akerman.

„Zato će biti uloženi svi napori kako bi se sačuvao Hipo riel estejt“, zaključuje kancelarka Angela Merkel.

Bankenkrise Hypo Real Estate Merkel und Steinbrück Freies Bildformat
I kancelarka i ministar finansija su bili suglasni u tome da treba spasiti HREFoto: picture-alliance/ dpa

Milijarde dugova

Relevantna za sistem znači da bi bankrotstvo HRE izazvalo potres na cijelom bankarskom tržištu, možda i u cijeloj privredi. Zašto – o tome Diter Hajn, analitičar iz Frankfurta kaže:

„Ova banka daje kredite za nekretnine, te saveznim zemljama i komunama. To je njen osnovni posao“.

HRE raspolaže sa 400 milijardi eura i jedna je od najvećih u zemlji. Sada joj prijeti bankrotstvo, jer duguje milijarde eura drugim velikim bankama. Međutim, problem nije samo u tome kaže šef Fonda za spasavanje banaka Hans Rim:

„Papire te banke imaju i socijalno osiguranje, penzijski fondovi i druge institucije, tako da bi štete prevazišle granice bankarskog sektora“, kaže Rim.

Domino Dominosteine
Trebalo je izbjeći domino efektFoto: picture-alliance/ dpa

Klasična greška

Ukratko, prijeti domino efekat. Prema mišljenju analitičara Ditera Hajna HRE je suviše rizikovala:

„Hipo riel estejt je napravila klasičnu grešku – davala je dugoročne kredite i uzimala kratkoročne pozajmice“.

Naime, od propasti američke banke Leman Braders prošlog septembra gotovo je nemoguće dobiti kratkoročnu pozajmicu, jer banke ne vjeruju jedne drugima.

U međuvremenu, država je postala vlasnik 90 procenata akcija HRE, ali je pitanje da li će biti dovoljne dosadašnje pozajmice i garancije.

Autori: L. Hofmann/N. Briski

Odg. urednik: Z. Ilić