Bankari omiljeni koliko i narkodileri

„Prema rezultatima anketa, što se ugleda tiče, iza nas bankara samo su još prostitukte i narkodileri“, ironično kaže jedan bankar. Da li je baš tako, pitanje je, ali je zato sasvim izvjesno da je povjerenje u banke poslije krize koja je potresla svijet poljuljano.

Rajnhart Šmit sa univerziteta u Frankfurtu smatra da su banke pretjerale s rizičnim poslovima, a neke su činile i nedopustive stvari, te su to ključni razlozi za njihov loš imidž.

Šef Nadzornog odbora Njemačke berze Manfred Genc je samokritičan i kaže: „Mora se shvatiti da finansijski sistem služi privredi, a ne vjerovati da je on sam sebi cilj ili da čak vlada svijetom“.

Klaus Niding iz organizacije za zaštitu akcionara primjećuje da bi bilo dobro kada bi poslije takvih izjava uslijedila i djela: „Kada se pogleda kakvi su poslovi odjednom ponovo interesantni, kakve se rasprave o regulativi vode, kakve se plate i premije isplaćuju onda se može postaviti pitanje šta se uopšte promijenilo“, pita se Niding.

Naučena lekcija

Stiče se utisak da su Dojče bank, BNP Pariba u Francuskoj ili Berklis u Engleskoj prebrodile krizu i vratile se na „business as usual“. Šmit je uvjeren da su banke ipak, nešto naučile iz krize, pa su neke drastično smanjile rizike, a došlo je do suštinskih izmjena u sistemu unutrašnje kontrole.

Trenutno se vode sporovi o promjeni nacionalne i međunarodne regulative. Najdalje je možda otišao američki predsjednik Barak Obama koji bi da dezintegriše velike banke u SAD i potpuno zabrani rizične poslove. Analitičar Fidel Helmer, međutim, smatra da su ti planovi nerealni. Banke, posebno u SAD-u, imaju jake pozicije i imat će šta da kažu o mjerama koje predlaže Obama, uvjeren je Helmer.

Istovremeno, u Evropi se radi na pravilima koja bi trebalo da omoguće da banke ubuduće budu otpornije na krize i koja bi ograničila mogućnosti ulaska u rizične poslove.

Autor: Mischa Ehrhardt/Nenad Briski

Odg. ur.: A. Slanjankić