Belgija i jezičke podjele

Od 1994. godine Belgija je jezički podijeljena na tri područja. U Flandriji se govori holandski, u Valoniji francuski, dok se u regionu Brisela koristi mješavina. Flamanci čine više od polovine stanovništva, a Valonci jednu trećinu. Manjina Belgijanaca govori oba jezika, pa je tako evidentan problem sa nacionalnim osjećanjem.

Već godinama se dvije govorne zajednice ogorčeno sučeljavaju. Kod gotovo svake političke odluke poteže se za jezičkim prioritetima. Tako su propale i mnoge reforme, pošto su se i jedni i drugi pribojavali da će biti oštećeni. Šta u Briselu, gdje se koriste oba jezika, misle o ovim podjelama?

Briselska plaža sa umjetnim pijeskom uveče je jedno od omiljenih večernjih sastajališta mladih. Lora i njeni prijatelji, inače Flamanci, uživaju u ljetnom ambijentu: pivu, pečenim kobasicama i brazilskim specijalitetima. S njima su i dva Valonca i jedan Francuz. U takvoj konstalaciji nije čudo da se stalno poseže za političkim temama u zemlji.

Aktuelna je kriza vlade i belgijski kralj Albert upravo je odbio ponuđenu ostavku premijera Iv Leterma koji je, inače, namjeravao odobriti reformu Ustava. Naime, samo je rivalstvo između Flamanaca koji govore holandski i frankopanaca – Valonaca, spriječilo tako nešto.

Žele da se jug zemlje priključi Francuskoj

Flamanci traže više autonomije i upravo su u privrednom poletu.

Valonci, s druge strane, razmišljaju i o reformi same države. Prema pisanju lista lista „Le Soir“ 49% su za priključenje juga zemlje Francuskoj. To Lora odbacuje: „To su besmislice. Flandrija je poslednjih pedeset godina i finansijski podupirala Valonce. Tamo smo pokrenuli privredni razvoj. Ovakve ankete su besmislene i ne znam čemu uopšte služe“

Njena susjeda Carola ljuti se zbog same diskusije koja se povela: „Osjećam da sam zarobljenik jedne ovakve političke debate. Umjesto da se pozabavimo stvarnim problemima kao što je privreda, sve se posmatra samo iz ugla flamansko-valonskog rivalstva. Žalosno je da smo taoci ovakve teme“

Ben koji se uključuje u priču kaže kako mu je dosta ove svađe. Biti Belgijanac trebalo bi da bude ponos, ali se nacionalna historija gubi iz vida, kaže on i dodaje: „Ja nemam problema, ako se sutra Flamanci odvoje od Valonaca i Brisela. Jedino što nas obavezuje kao Belgijance je naša monarhija. Inače, ja sam da se frankopansko područje kao i Brisel priključe Francuskoj.“

Podijeljena mišljenja i kod Francuza

No, ni Franuzi uz belgijsku granicu, nisu baš sasvim nezainteresovani za ovu temu. Čak 60% njih ne bi imalo ništa protiv da se ovaj dio Belgije priključi njihovoj zemlji.

Međutim, Gregoar, koji je iz Pariza upravo stigao u posjetu Briselu, ne prihvata uopšte jednu takvu ideju: „Ja sam Francuz i mi ne želimo Belgijance. Oni trebaju ostati u svojoj domovini. Imaju svoju naciju i tu nema potrebe da se bilo šta remeti. Nama Francuzima je dobro i ne treba nam uopšte jedna takva diskusija oko jezika, koja bi nam donijela samo glavobolju“.

Jedino rješenje, slažu se ovi mladi ljudi na večernjem briselskom tulumu, bilo bi da Belgijanci ravnopravno koriste i jedan i drugi jezik.

Jedna Flamanka to ovako formuliše i to na francuskom jeziku: „Ja sam Flamanka i moj je otac ubijeđeni Flamanac. Kada sam jednom dovela kući dačka Frankopanca, umalo me nije izbacio iz kuće. Ali, mi smo jedna zemlja - Belgija. Ako bi svi učili oba jezika, problema ne bi bilo. Mi želimo da Belgija ostane ovakva kakva jest - jedinstvena“