Belgija: rasadnik evropskih džihadista

1. 2014: napad na Jevrejski muzej u Brüsselu

2. 2014: proces protiv terorističke grupe "Sharia4Belgium"

3. 2015: oružani sukob belgijske policije i islamista

4. 2015: spriječeni teroristički napad u Thalysovom vozu za Brüssel

5. 2015: napad u Parizu s direktnom vezom sa Belgijom

Zbog islamističkog terorizma Belgija se u posljednjih 18 mjeseci pet puta našla u centru pažnje svjetske javnosti. Za politologa Asiema el Difraouia su problemi domaće prirode: "Belgijanci su zapostavili posmatranje ove scene, zapostavili su mjere prevencije, ustvari, sve su zapostavili", izjavio je Difraoui u razgovoru za Deutsche Welle. Kao glavni razlog za propuste on vidi unutrašnju podijeljenost u zemlji: "Belgijanci su jednostavno i previše zabavljeni sami sobom. Valonci i Flamanci se godinama međusobno blokiraju i zbog toga niko nema kapaciteta da se bavi unutrašnjopolitičkim problemima u zemlji".

Glavni isporučilac evropskih džihadista

Da je pod hitno potrebno djelovanje najbolje pokazuje pogled na statistiku: prema navodima londonskog International Centre for the Study of Radicalisation and Political Violence (ICSR) je između 2011. i 2013. godine i do 11.000 islamističkih boraca otputovalo za Siriju i Irak. Od ovog broja je skoro svaki peti iz Zapadne Evrope. Sa 296 boraca je Belgija u vrhu grupe zemalja iz koje potiču borci na ratištima u Siriji ili Iraku. Poređenja radi: iz osam puta veće Njemačke je, prema procjenama, "samo" oko 240 boraca završilo u tzv. svetom ratu. U poređenju na broj stanovništva Belgija je sa 27 boraca na milion stanovnika glavni isporučilac evropskih džihadista.

Iz gradića u džihad

Gradić Verviers na istoku zemlje prema navodima studije univerziteta Lijež je simbolički razlog za uspjeh islamističkih fanatika. Prilikom racije belgijske policije povodom sumnje u teroristički napad početkom 2015. godine ubijena su dvojica islamista nakon što su otvorili vatru na policiju. Stručnjaci ovog univerziteta su istraživali integraciju i društvene odnose u Verviersu koji spada u najsiromašnije gradove u Belgiji. Od 53.000 stanovnika 15 posto ima migrantsko porijeklo. U gradu živi 117 nacija. Među njima je i druga po veličini čečenska zajednica u Belgiji koja slovi za jednu vrstu jezgra islamskog fundamentalizma. Prema navodima jednog od bivših pripadnika islamističke scene od 2011. godine je između osam i deset osoba iz Verviersa otputovalo u Siriju kako bi se priključilo terorističkoj grupi "Islamska država".

Nema koherentne strategije

U Belgiji živi 400.000 muslimana. Među njima je veoma mali broj onih koji su spremni na nasilje. Ipak, u radu s njima već godinama postoje neslaganja i sukobi. Strategije više djeluju kao simbolična politika: Antwerpen je 2009. godine zabranio nošenje marame u javnosti, dvije godine kasnije je Belgija uvela zakon protiv potpunog prekrivanaj tijela. Bilo da je riječ o autobusu, šetnji ulicom ili kinu, žene više ne smiju nositi burku. Ukoliko zakon bude prekršen slijedi novčana kazna u iznosu od 137,50 eura.

Organizacija "Sharia4Belgium", koja otvoreno regrutuje borce za džihad, 2012. godine je i zvanično zabranjena. U velikom sudskom procesu je vođa organizacije u jesen 2014. godine osuđen na 12 godina zatvora. Strategije su različite: nakon terorističkog upozorenja u januaru belgijska vlada je najavila da će oštro djelovati. Prisluškivanje telefona je trebalo donijeti više sigurnosti. Od svega je do sada viđeno malo koristi.