Belgiji prijeti državna kriza

Dugo vremena nada je imala realnu osnovu. Šef frankofonih socijalista Elio di Rupo i predsjednik flamanskih separatista Bart De Wever naglašavali su svoj pragmatičan pristup rješenju problema. U lipnju su oba partnera u javnosti naglašavala kako žele pregovarati.

Deset tjedana kasnije, Belgija je opet u teškoj krizi. Di Rupo, koji se u javnosti pojavljuje s crvenom leptir-mašnom, najavio je da odustaje. Premda je belgijskom kralju Albertu Drugom ponudio svoju ostavku, belgijski je monarh to odbio i od Di Rupoa zatražio da nastavi pregovarati. „Nastavljam iz osjećaja dužnosti prema državi“, kazao je Di Rupo.

Nedovoljno

Dogodilo se ono što su mnogi prognozirali. De Weverova stranka N-VA i flamanski demokršćani blokiraju pregovore koji obuhvaćaju i reformu države. Iz flamanskih pregovaračkih krugova može se čuti samo jedan komentar: „Niet genoeg“ u prijevodu „nije dovoljno“.

Flamanci traže više, mada je već dogovoreno da regije i jezične zajednice u Belgiji dobiju 16 milijardi eura dodatnih sredstava – na štetu središnje države. S pravom se postavlja pitanje, da li najvažnije flamanske stranke samo taktiziraju ili su u Belgiji počeli ozbiljno pucati „šavovi“ zajedničke države ? Pravih odgovora nema.

Raste strah od raspada zemlje

Ponovno raste strah od konačnog raspada zemlje. Di Rupo je već uputio upozorenje da se zemlja nalazi pred „političkim kaosom“. A bivši ministar vanjskih poslova i povjerenik Europske komisije, liberal Louis Michel, dodaje kako „postoje razlozi za zabrinutost“.

Proteklog vikenda došlo je do novog sukoba oko teme koja je bila povod za raspad bivše vlade koju je predvodio Yves Leterme. Radi se o novoj organizaciji općine i sudske oblasti Brisela te nekoliko okolnih općina. Iza ove, na prvi pogled minorne priče, krije se vječiti prijepor između frankofonih Valonaca i Flamanca koji govore nizozemski. To je područje, slikovito rečeno, „minirano“.

Riječ je o reformi prava za oko 200.000 frankofonih građana koji žive u flamanskom prstenu, koji se proteže oko Brisela. Daljnji predmet spora su financijske injekcije od oko pola milijarde eura za glavni grad, koji kronično boluje od nestašice novca.

Flamanci se pitaju, zašto bi Brisel dobio „vreću novca“? 400.000 građana Belgije svakoga dana putuju na posao u Brisel, ali tamo ne plaćaju poreze. Zbog toga je ovom gradu potrebna kompenzacija.

Belgijski građani promatraju zbivanja na političkoj sceni s mješavinom rezignacije i humora. „Zapravo nam uopće ne treba nova vlada“, glasi zaključak, koji se može često čuti na ulicama belgijskih gradova.

Belgija uskoro „plijen špekulanata“ ?

Ova zemlja za sada nije na meti financijskih špekulanata, ali je Di Rupo ipak upozorio da bi Belgiju bez saniranja svojeg državnog proračuna i reforme ustava, mogla pogoditi sudbina Grčke. Bez uštede od 25 milijardi eura do 2015. godine Belgiji prijeti da postane „plijen špekulanata“, upozorava Di Rupo.

Flamanski dnevnik De Standaard neuspjeh u pregovorima od prošloga vikenda smatra ozbiljnim narušavanjem odnosa između dvije najvažnije političke stranke. „Još ne pregovaramo konačni krug podjele Belgije. Osjećaji i namjere još nisu otišli tako daleko, ali proteklog vikenda učinjen je još jedan korak u pravcu raspada zemlje“, upozorio je De Standaard.

Autor: Alen Legović, Brisel

Od. ured.: A. Slanjankić