1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Berlin pred ratifikacijom Lisabonskog sporazuma

Bernd Riegert24. april 2008

Njemački parlament će se glasanjem izjasniti o Lisabonskom sporazumu. Šta sadrži ovaj sporazum i u čemu se razlikuje od prethodnog nacrta Evropskog ustava ?

https://p.dw.com/p/DniH
Njemačka kancelarka Angela Merkel potpisala je Sporzaum iz Lisabona 13. decembra 2007.
Danas bi sporazum iz Lisabona trebao biti ratificiran i u njemačkom BundesatguFoto: picture-alliance/ dpa

„Postavili smo skretnice za obnovljeni zajednički temelj Evropske unije. Prevladali smo postojeće zatišje i sačuvali povjerenje. Spriječili smo podjelu." To je izjavila njemačka kancelarka Angela Merkel kao bivša predsjedavajuća Vijećem Evropske unije i to nekoliko dana nakon dramatičnog samita u junu prošle godine.

Šefovi država i vlada 27 zemalja članica su tom prilikom samo uz veliki napor uspjeli da se dogovore o dva nova sporazuma Evropske unije. Jedan od njih bi trebao da odredi pomenute temelje a drugi da utvrdi način daljeg rada.

Ogroman značaj ugovora

Ovaj dogovor je posebno važan za one države koje još uvijek nisu članice, jer bez njega balkanske države kao i Turska ne bi imale nikakvih šansi da pristupe Evropskoj uniji, svojedobno je 2OO6. kazao Jo Leinen, predsjedavajući tadašnjeg ustavnog odbora:

„Sa evropskim parlamentom neće biti daljeg proširenja Unije ukoliko ne dobijemo ustavni sporazum. Rumunija i Bugarska čiji je pristup zaključen za nas će biti posljednje zemlje koje će ući u Evropsku uniju na osnovu sporazuma iz Nizze. Za Hrvatsku, Makedoniju i druge države će to biti veoma, veoma teško. Vjerujem da je to pokretačka poluga mada ne i definitivan pomak da bi se došlo do ustava“, izjavio je tada Jo Leinen.

Francusko i holandsko NE

Projekat je nešto kasnije propao jer su ga odbile Francuska i Holandija, no sada tu je drugi sporazum. Suštinske razlike među ova dva sporazuma nisu velike, samo se promjenilo ime. Iz teksta je izbačeno sve što podsjeća na državnost, kao zastava, zatim himna, titula ministra vanjskih poslova i još nešto više.

Međutim sam postupak glasanja kao i institucije su dijelom sa novom etiketom preuzeti iz propalog nacrta evropskog ustava. Evropska unija na taj način dobija novog predsjednika sa mandatom od 2,5 godine, zatim jednog ministra vanjskih poslova koji se zbog britanskog i holandskog protivljenja neće tako zvati ali će ispunjavati njegove zadatke. Komisija Evropske unije će se 2O14. godine smanjiti. Parlament će imati 751 mjesto.

Odlučivanje većinom glasova bi trebalo da bude zamijenjeno principom jednoglasnog usvajanja u više političkih oblasti. No do 2O16. godine postoji mogućnost da se ove odluke još jednom preispitaju ukoliko to želi i manji broj članica. Da bi Lissabonski sporazum stupio na snagu njega mora da ratificira svih 27 zemalja Evropske unije.

U većini njih ne bi trebalo da bude nekih posebnih problema prilikom odlučivanja u parlamentima. Jedino se u Irskoj iz pravnih razloga mora održati referendum. Ukoliko sve bude dobro išlo, onda bi Lisabonski sporazum trebao da stupi na snagu prije narednih izbora za Evropski parlament, u junu 2OO9. godine.