1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Berlinski zid se nije održao, ali jesu oni zidovi na Balkanu

13. august 2011

Gradnja Berlinskog zida počela je 13. avgusta 1961., no sve do njegovog pada 1989. svijet nije bio svjestan podizanja drugih zidova, među kojima su najopasniji bili oni u glavama balkanskih lidera.

https://p.dw.com/p/12Fyd
Radnici zidaju Berlinski zid
Berlinski zid je ne samo razdvajao ovaj njemački grad, on je bio i simbol podjele istočnog i zapadnog blokaFoto: picture-alliance/ dpa
Hans-Dietrich Genscher
Hans-Dietrich Genscher je kao ministar vanjskih poslova SR Njemačke značajno obilježio razdoblje ujedinjenja zemljeFoto: DW

O Berlinskom zidu u bivšoj SFRJ (Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija) znalo se dosta, ali se o njemu malo raspravljalo osim u visokim političkim krugovima. Javnosti su servirane cenzurirane informacije i ona se vremenom navikavala na postojanje Zida i svega onoga što je on simbolizirao u vrijeme hladnog rata. "Bilo je to vrijeme u kojem je svijet živio u neprekidnom strahu od toga da li će hod po ivici katastrofalnih opasnosti prevagnuti na jednu ili na drugu stranu", kaže za Deutsche Welle visoki funkcioner bivše SFRJ Raif Dizdarević.

Dizdarević, koji je obavljao i dužnost ministra vanjskih poslova bivše SFRJ, naglašava da su uprkos dubokim podjelama postojali kontakti između Istočne i Zapadne Njemačke i da su oni osamdesetih godina krenuli uzlaznom putanjom. "Govoreći o odnosima između dvije Njemačke, ministar vanjskih poslova Hans-Dietrich Genscher mi je jednom rekao da su 1984. godine ti odnosi poprimili karakter medenog mjeseca", kaže Dizdarević.

Zidovi umjesto Zida

Raif Dizdarević
Raif Dizdarević se još dobro sjeća kad je Berlinski zid izgrađenFoto: DW

Kao predsjednik Predsjedništva SFRJ Raif Dizdarević je 1989. godine bio i u zvaničnoj posjeti Istočnoj Njemačkoj gdje se susreo sa liderom te zemlje, generalnim sekretarom SED-a (Sozialistische Einheitspartei Deutschlands – Socijalistička partija jedinstva Njemačke) Erichom Honeckerom. "Honecker mi je tom prilikom dugo govorio o dobrim odnosima između dvije Njemačke i konkretnoj saradnji u mnogim aspektima zajedničkog življenja grada Berlina", kaže Dizdarević.

Honeckerova predviđanja iz 1989. da će Zid stajati još 50 godina bila su pogrešna. Erich Honecker, koji je bio zadužen za gradnju Zida, svrgnut je s vlasti, a potom je odgovarao i za ubistva ljudi koji su željeli pobjeći od njegovog režima. Berlinski zid je srušen, a svijet je postao svjestan i drugih zidova. "Neki su i danas vidljivi, poput izraelskog koji je od pojasa Gaze napravio najveći koncentracijski logor", kaže Dizdarević. Drugi, možda i opasniji, bili su zidovi u glavama balkanskih lidera u vrijeme raspada SFRJ.

Berlinski zid i natpis pored: trotoar sovjetski sektor
Zid je odijelio tadašnju "sovjetsku zonu" Berlina od zona zapadnih saveznkaFoto: DHM

Bosanci i Hercegovci kao Berlinčani

"Berlinski zid je preselio u muzej, ali je i dalje rastao u ljudskim glavama. Balkanski umovi su u tijelu jedne male države podigli cijeli labirint zidova ostavivši budućim generacijama tešku zadaću njihovog rušenja. Jedan je predlagao razgraničenje sistemom nadvožnjaka i podzemnih tunela, drugi gradnjom predziđa, a treći podizanjem zida u ljudskoj postelji", kaže bh. književnik Mile Stojić.

Mile Stojić
Mile StojićFoto: DW

"Ich bin ein Berliner" (ja sam Berlinčanin), obratio se Berlinčanima na njemačkom jeziku američki predsjednik John F. Kennedy 1963., aludirajući i na neodrživost Berlinskog zida. Mile Stojić kaže kako su u međuvremenu, mimo svoje volje, i Bosanci i Hercegovci postali Berlinčani, stanovnici podijeljenih gradova.

Autor: Samir Huseinović

Odg. urednica: Marina Martinović