„Bermudski trougao“ na Balkanu

Niz događaja na Zapadnom Balkanu u 2011., od nemira na sjeveru Kosova, preko najavljenog referenduma u Republici Srpskoj (RS) do krize izvršne vlasti u BiH, prijetili su da „zapale region“, ocjenjuju analitičari u BiH. No, godina koje je iza nas nije prošla bez napora da se odnosi u regiji unaprijede, smatra direktor banjalučkog Centra za međunarodne studije Miloš Šolaja. On tvrdi da u tom svjetlu treba posmatrati i izvinjenje bošnjačkog člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića za zločine koje su tokom proteklog rata nad Srbima počinili pripadnici Armije BiH.

„Bez obzira na to što su u Beogradu, Banjoj Luci i Sarajevu mnogi potezi regionalnih lidera kritikovani, činjenica je da se pokazalo mnogo dobre volje i praktičnih koraka za unaprjeđenje odnosa u regiji“, kaže Šolaja.

(Ne)diplomatske poruke koje je srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić iz Banja Luke uputio šefici Hrvatske vlade Jadranki Kosor nakon njene posjete Kosovu, još jednom su ukazale na složenost i povezanost međusobnih odnosa u regiji. Za direktora Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Zijada Bećirovića to je samo jedna u nizu potvrda da Zagreb i Beograd doživljavaju BiH i kao „poligon za svoje diplomatske manevre“. Prema njegovim riječima, unaprjeđenje odnosa u regiji po receptima Ive Josipovića i Borisa Tadića samo je „kozmetičke prirode“.

Svako miješanje u unutrašnje stvari BiH negativno se odražava na prilike u regiji

„Još uvijek imamo pitanje velikodržavnih projekata, prije svega Srbije, a djelimično i Hrvatske, na teritoriji BiH, tako da odnose između BiH, Hrvatske i Srbije možemo nazvati bermudski trougao smrti“, kaže Bećirović.

Politički analitičar Slavo Kukić vjeruje da odnosi u daytonskom trokutu Sarajevo-Beograd-Zagreb imaju „uzlaznu putanju sa povremenim cik-cak trendovima“. „Ta skretanja se prije svega odnose na relacije između BiH i Srbije", kaže Kukić, pojašnjavajući da se to može pripisati i „predizbornoj godini u Srbiji“.

Kukić se osvrnuo i na prošlogodišnje izbore za Hrvatski sabor i promjenu vlasti u Hrvatskoj, što se u BiH tumači kao „dobra šansa za unaprjeđenje odnosa između dvije zemlje. „Ovih dana sam čuo da bi hrvatski premijer Zoran Milovanović, prilikom posjete BiH, prvo mogao doputovati u Široki Brijeg i Mostar pa tek onda u Sarajevo, i ako je ta informacija tačna, ona nije dobar signal. Iskreno se nadam da to neće biti tako i da će taj trend odnosa između BiH i Hrvatske zadržati onu putanju koju je imao čitavu 2011. godinu“, kaže Kukić.

Analitičari podsjećaju da su zbog neriješenih odnosa u regiji tokom 2011. trpjeli i privrednici. Kada je Vlada Kosova uvela carine na robu iz BiH, poslanik u Parlamentu BiH Šemsudin Mehmedović je postavio pitanje „hoće li BiH odgovoriti recipročnim mjerama prema Srbiji, jer BiH nije priznala Kosovo kao nezavisnu državu“. Više se očekivalo i od susreta najviših zvaničnika BiH, Hrvatske i Srbije u Karađorđevu maja 2011., no taj je sastanak protekao bez konkretnih dogovora, tako da su ponovljene izjave lidera o dobrosusjedskim odnosima i privrženosti evropskim integracijama prošle gotovo bez odjeka u BiH.

Autor: Samir Huseinović, Sarajevo

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić