Bespomoćna diplomatija na istoku Evrope

Njemačka vlada u međuvremenu zbivanja u Ukrajini rado komentariše u konjuktivu: "Njemačka vlada bi naravno pozdravila kada bi predsjednici Putin i Porošenko mogli postići sporazum koji bi omogućio primirje", izjavio je u srijedu (3.9.2014.) glasnogovornik vlade u Berlinu. U tim trenucima su agencije objavile vijest kako je dogovor postignut, da bi odmah potom uslijedio demanti vlade u Moskvi. Istog dana je Moskva predložila "plan od sedam tačaka" za primirje na šta je Berlin odgovorio kako treba "pričekati" šta će biti od toga.

Uslijedila je izjava njemačke ministrice odbrane Ursule von der Leyen: "Voljela bih kada bi plan od sedam-tačaka predstavljao tračak nade. Ali smo u prošlosti toliko puta doživjeli da predsjednik Putin kaže jedno, a radi drugo."

"Posebna veza" s Moskvom

Od izbijanja krize u Ukrajini Njemačkoj je veoma teško da pronađe odgovor na politiku Moskve. U svim političkim strankama se može čuti da se kriza može riješiti jedino diplomatskim putem. "Njemačka kancelarka ima posebnu vezu s teškim partnerom", naglašava ministrica Von der Leyen. Njemački šef diplomatije Frank-Walter Steinmeier, koji je stalno pokretao nove razgovore i ne jednom doživljavao kako nova eskalacija uništava rezultate njegovih inicijativa, još uvijek kaže da "vjeruje da se kriza može riješiti".

U redovima većine stranaka istovremeno vlada mišljenje da razumijevanje i dobra volja sami po sebi neće dovesti do konačnog proboja u pravcu rješenja krize. Jedino Stranka lijevih od početka zahtijeva takav politički kurs kojim bi se izašlo u susret zvaničnoj Moskvi. Tako je šef kluba poslanika ove stranke Gregor Gysi nakon zbunjujućih informacija o mogućem primirju poslao poruku preko twittera u kojoj je tražio da EU odmah ukine sankcije Rusiji.

Pritisak ili vitlanje mačem?

U drugim strankama se prije svega razmatra pitanje kada je vrijeme za nove sankcije. "Na Rusiju se mora izvršiti pritisak, zbog toga je hitno potrebno pooštriti sankcije", smatra demokršćanin Andreas Schockenhoff. On je bivši opunomoćenik vlade u Berlinu za Rusiju i veliki kritičar predsjednika Putina. Predsjedavajući Evropskog parlamenta, socijaldemokrata Martin Schulz vjeruje da su sadašnje sankcije dovoljne. "Ne treba sada mahati mačem iznad glave", kaže on. Ipak, na kraju se u Berlinu razmišlja jedino o tome koji nivo bi kriza u Ukrajini trebalo da dostigne da bi se pooštrile sankcije.

Pri tome bar u nekim dijelovima njemačke vlade nema iluzija o tome da bi sankcije u dogledno vrijeme mogle imati neke rezultate. To je jasno formulirao i sadašnji opunomoćenik njemačke vlade za pitanja Rusije Gernot Erler: "Ove mjere vjerovatno neće imati uticaja na rusku politiku jer oni tamo na svojim listama imaju druge prioritete."

"Vrijeme poslije Putina"

Mnogo toga govori u prilog tome da se vlada u Berlinu već pripremila za dugu krizu u odnosima sa Rusijom. U prilog tome govori i da je na proteklom samitu NATO-a Njemačka pristala na podizanje borbene gotovosti vojnih snaga. Dogovoreno je i formiranje jedinica za brza djejstva koje bi u najkraćem roku mogle da budu operativne u zemljama koje se nalaze na istoku Alijanse.

Njemačka ipak odbija raskid Sporazuma NATO-Rusija, što je tražio estonski predsjednik Toomas Hendrik Ilves. Ovaj sporazum zabranjuje stacioniranje "supstancijalnih trupa" na istoku Evrope, bilo od strane Alijanse, bilo od strane Rusije. Istrajavanje na ovom sporazumu ipak ne znači da postoje nade da bi kriza mogla brzo da se riješi. "Ne možemo srušiti sve što je izgrađeno u proteklih 25-30 godina", kaže ministrica Ursula von der Leyen: "Doći će i vrijeme u kojem Putin neće biti na vlasti."