1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Bespotrebno zaoštravanje rusko-ukrajinskih odnosa

26. april 2014

Deseta godišnjica proširenja EU na istok i kriza u Ukrajini, koja prijeti da eskalira, neke su od tema kojim se bave komentatori njemačke dnevne štampe.

https://p.dw.com/p/1Bop8
Foto: Reuters

„Kada padaju imperije, one to iz iskustva ne rade tiho, nego gromoglasno. Da li je ovo, što trenutno uz sve veću zabrinutost doživljava Svijet, još jedno poglavlje još dugo nezavršenog niza naslijeđa Sovjetskog saveza koji je prije tri decenije pao u agoniju i nakon toga kolabrirao?“, pita se komentator lista „Die Welt“

„Zapad u dilemi“ naslov je komentara u listu „Frakfurter Rundschau“ u kojem pored ostalog piše: „Očaj i haos mora da su veliki. Drugačije se ne može objasniti to što ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk kaže da Rusija želi Treći svjetski rat. Tako nešto se može proricati, ali za Svjetski rat je potrebno više strana, a ne samo dvije. Niko zbog istoka Ukrajine ne želi početi vojni sukob sa Moskvom. Tačno to zna i ruski predsjednik Vladimir Putin. To mu olakšava da protiv vlade u susjednoj zemlji na njenom istoku bodri i huška proruske snage. Upitno je da li su oštrije sankcije ispravno sredstvo. Sa druge strane, osim sankcija je malo drugih sredstava koja bi urazumila Putina“, piše „Frakfurter Rundschau“.

Joe Biden sa ukrajinskim premijerom
Joe Biden sa ukrajinskim premijeromFoto: picture-alliance/dpa

„Freie Presse“ iz Chemnitza piše da ukrajinska vlada na čijem je čelu Arsenij Jacenjuk iz dana u dan gubi moć. „Proruske milicije kontrolišu veći dio istočne Ukrajine. Policajci i vojnici masovno prelaze u paravojne formacije. Država je bankrotirala i ovisna je o pomoći Zapada koja se mjeri u milijardama eura. Vlada ostaje pri tome da se predsjednički izbori održe 25. maja iako milioni ljudi na istoku zemlje ne mogu ili neće učestovati na izborima. Kijev treba pokazati kako treba izgledati buduća izgradnja države. Umjesto toga Jacenjuk stalno poziva Zapad da se suprostavi Rusiji“, piše “Freie Presse“.

Proširenje EU na istok

„Proširenje EU na istok 2004. godine je ekonomski gledano za stare kao i nove članice bilo nesumnjivo uspješna priča“, piše „Süddeutsche Zeitung“ i nastavlja: „ Bez obzira na sve nedostatke, nikada ranije nije postojao mehanizam za demokratizaciju cijele nacije kao što je proces pristupanja EU. Zbog toga nema sumnje da treba postojati otvorena mogućnost ulaska u EU Ukrajine i Republike Moldavije. Naravno ako jednog dana to bude želja većine. Isto važi i za kandidate sa zapadnog Balkana“, piše „Süddeutsche Zeitung“.

1.5.2014. godine su Estonija, Letonija, Litvanija, Malta, Poljska, Slovačka, Slovenija, Češka, Mađarska i Kipar postali članovi EU.
1.5.2014. godine su Estonija, Letonija, Litvanija, Malta, Poljska, Slovačka, Slovenija, Češka, Mađarska i Kipar postali članovi EU.

„Der neue Tag“ piše da su strahovi o proširenju EU na istok premašili nade. „Ako se pažljivo pogleda, strahovi od poplave jeftine radne snage i proizvoda po niskim cijenama su očito bili pretjerani. Samo mesari i keramičari iz istočne Evrope kao navodni samostalni poduzetnici ovdje čine skandalozni izuzetak. Strahovi da će u nove zemlje članice biti prebačena preduzeća, a time se zatvoriti stotine hiljada radnih mjesta, također se nisu potvrdili“, piše „Der neue Tag“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Andrea Jung-Grimm