Bez jaslica nema budućnosti

Ona želi otvoriti više jaslica za djecu, kako bi rasteretila njihove akademski obrazovane, zaposlene majke i omogućila im da se što prije vrate na posao. No, moćni političari iz njene demohrišćanske partije CDU počeli su da je sve više kritikuju. Prebacuju joj pogrešnu porodičnu politiku i povratak socijalizmu. Kada se u diskusiju uključio i šef socijaldemokrata, upitavši ko će to sve platiti, postalo je jasno da konzervativni političari vide stereotipnu ulogu muškarca i žene i njihove podjele rada u opasnosti.

Prijedlog ministrice za porodična pitanje Ursule von den Leyen nije ništa revolucionarno. Radi se o tome da će jedna trećina roditelja imati mogućnost da za svoje dijete dobije mjesto u jaslicama. Ali žestina, kojom su na ovaj prijedlog reagirali prominentni političari, posebno iz CDU-a, pokazuje da se iza svega krije nešto posve drugo. A na to je ukazala Ursula von den Leyen, još pred stupanje na funkciju ministrice za porodična pitanja. Rekla je da se zalaže za politiku, koja bi u budućnosti od muškaraca i očeva, kada su u pitanju porodice, zahtijevala istu odgovornost koja postoji i koja se traži od žena. A to znači kraj slikama porodične idile iz 50-tih godina, kada su žene odgajale djecu a muškarci zaradjivali novac i donosili važne odluke. Ovakva slika jeste pomalo prašnjava ali je u zapadnoj Njemačkoj i dalje veoma aktuelna. Tim prije što je jedna popularna njemačka TV moderatorka napisala knjigu, kojom slavi klasičnu ulogu žene, majke i domaćice, kojoj je mjesto za šporetom i koja je u Njemačkoj postala bestseler. Ali u takvu sliku žene spada majka, koja ostavlja svoju djecu, kada su mala, da bi išla da radi i daje ih u tudje ruke, u jaslice ili ženama koje na njih paze. U Njemačkoj je rasprostranjeno mišljenje da to djeci škodi. No, to je prije mit, nego naučno potkrijepljena činjenica. Mlade majke, koje ostaju kući i koje iz finansijskih razloga ne mogu sebi da priušte niti ženu za čuvanje djece niti Aupair-djevojku, prisiljene su da prihvate ulogu u kuhinji i za šporetom.

Stoga je gorko iskustvo niza mladih žena, koje spadaju medju najobrazovaniju generaciju ali udaraju glavom od zid. One posustaju pred nevidljivim zidom, koji im onemogućava da postignu čelne pozicije u menadžmentu, kako u privredu tako i u naučnom sektoru. Isto je i sa platom. Zaposlene žene nemaju istu platu kao i muškarci, koji obavljaju isti posao. Pokušati pomiriti posao i familiju u Njemačkoj je postalo aktuelno nakon što je svima postalo jasno da Nijemci izumiru i da se njihov natalitet rapidno smanjuje. No, uloga muškarca malo se promijenila ili gotovo nikako. Muškarci koji ostaju u kući da se brinu o djeci ili koji rade pola radnog vremena su prava rijetkost. Njemačka ministrica za porodična pitanja sada želi unijeti promjene na tom planu i preokrenuti tradicionalnu sliku muškarca. Time ona duboko zadire u strukture tobože otvorenog, liberalnog i tolerantnog njemačkog društva. Stereotipna uloga muškarca morala bi se prevazići. Tu pomaže i odbor UN-a za uklanjanje diskriminacije žena. Ovaj odbor je još tokom 2005-te godine njemačkoj vladi prenio svoju zabrinutost o postojanju i njegovanju stereotipa i konzervativnih pogleda o ulozi žene i muškarca u društvu i zatražio promjene.

Njemačka ministrica za porodična pitanja najavila je da će istrajati na svojim zahtjevima za većim brojem jaslica i njemačka kancelarka joj je obećala pomoć i podršku. Za njemačke demohrišćane i stranku CDU to bi se moglo isplatiti i donijeti joj nove birače-žene. Do sada su tradicionalno većinu glasača predstavljali muškarci. Bilo kako bilo sve je više onih koji pristižu u pomoć njemačkoj ministrici za porodična pitanja Ursuli von den Layen. U vrijeme globalizacije Njemačka, sve i da hoće, ne može izbjeći debatu o stereotipnim ulogama muškarca i žene u društvu. Pogotovo ako želi da ima društvo s pogledom na opastanak i budućnost.

Ulrike Mast Kirschning