Bez „popusta na reforme“ za Atinu

Povodom sastanka grčkog premijera Antonisa Samarasa sa kancelarkom Angelom Merkel, predstavnici njemačke vlade proteklih dana su ponavljali ono što se podrazumijeva: oni će razgovarati o ekonomskoj situaciji u Grčkoj, a Antonis Samaras će objasniti šta bi prema njegovom mišljenju dalje trebalo raditi u Grčkoj, ali o tome neće biti bilateralnih pregovora. Grčki partneri su povjerioci Trojke: Evropska komisija, Evropska centralna banka i Međunarodni monetarni fond (MMF).

Samaras traži političku podršku

Naredne sedmice u Atini se očekuje dolazak Trojke. U okviru trenutnog, drugog kreditnog programa, Trojka bi sa grčkom vladom trebalo da razmotri dalje skraćenja socijalnih davanja i veću liberalizaciju radnog tržišta. Nimalo lak zadatak, s obzirom da su ministri finansija eurozone na nedavno održanom sastanku objasnili da Grčka mora u potpunosti da sprovede paket reformi, koji je vezan za kredite. Moglo bi da se pretpostavi da će grčka vlada, kao i ranije, nastojati da odgovarajuće zakone najprije usvoji parlament. O tome će Samaras informisati kancelarku.

Mnogo važnija su, međutim, pitanja finansiranja i dugova. Na koji način će Grčka pokriti finansijske nedostatke u državnom budžetu za 2015. godinu? Vlada odbija novi, treći Trojkin paket kredita. Iako bi kamate za taj kredit bile upola povoljnije, vlada finansijske potrebe nastoji da riješi izdavanjem državnih obveznica. Razlog: kredit EU i MMF bio bi vezan uz reforme i mjere štednje, a krediti na finansijskim tržištima ne. Ali, da bi pronašla kupce za svoje obveznice, Grčka mora da vrati vjerodostojnost u sebe. Ali koliko vjerodostojnosti može da ima zemlja sa gomilom dugova, koji ove godine za 177 procenata premašuju njen ekonomski učinak?

Važan kriterij za kredibilitet je zaključna ocjena Trojke o drugom paketu kredita. Što pozitivnija ona ispadne, to su veće šanse grčke vlade da na međunarodnom finansijskom tržištu pribavi novac. Upravo se tu u igru uljučuje njemačka kancelarka, jer ocjena Trojke uvek zavisi od političkih odluka. U skladu sa tim, Samaras će tražiti podršku Merkelove, kako bi završni izvještaj bio što pozitivniji. Samaras zato nastoji da dobije podršku kancelarke za smanjenje kamata, kao i produženje roka za isplatu već dobijenih kredita. Smanjenje duga, toga je Samaras svestan, kreditori neće dozvoliti. Kancelarka Merkel prije bi mogla da pristane na davanje olakšica u isplati kredita, nego na olakšice u sprovođenju reformi.

Duh ljevičarske vlade kao sredstvo pritiska

Od kako je, pre dvije godine, Samarasova vlada krenula putem reformi, njemačka kancelarka hvali napore Grčke. Na koferenciji za novinare, u ponedjeljak, u Berlinu, portparol njemačke vlade Štefan Zajbert, u kancelarkino ime je iznio pohvale na račun Samarasove vlade. Ipak, u Berlinu postoji bojazan, da bi po završetku nadzora Trojke, krajem godine, volja za reformama u Grčkoj mogla da popusti, čime bi dosadašnji napori mogli postati uzaludni.

Grčki mediji javljaju i da bi Samaras u Berlinu mogao da otvori još jednu temu, naime mogućnost održavanja novih izbora, poslije kojih bi mogla da bude formirana ljevičarska vlada. Izbori bi mogli da budu raspisani, ukoliko parlament početkom sljedeće godine ne uspije da izabere novog predsjednika države. Najbolje šanse za pobjedu na prijevremenim izborima ima ljevičarska stranka Siriza. Prema anketama, ona bi osvojila četiri odsto više glasova od konzervativaca. Iako se Siriza jasno izjasnila za ostanak Grčke u eurozoni, pitanje je da li je Merkelova spremna da Grčkoj obezbjedi „reformski popust“ za jedan takav zaokret.