Bezimeni računar najbrži na svijetu

Ovaj računar još nema ime, pa ga zovu jednostavno petaflop-računar, jer se njegov učinak mjeri jedinicom petaflop, što je milion milijardi računskih operacija u sekundi. Jedan petaflop – to je „zvučni zid“ koji je ovaj računar uspio da „probije“.

„Teško je iznijeti direktno poređenje zbog tako velikih brojki. Ali, probajte da zamislite 50.000 povezanih kućnih računara, pa ćete dobiti bar približnu sliku.“

Ovo su riječi Tomasa Liperta, direktora Gausovog centra za super-računare istraživačkog centra u Jilihu. U računarskog giganta ugrađeno je oko 72.000 procesora, smještenih u 72 ormara veličine telefonske govornice. Uz pomoć ove mašine, konstruisanje modela i simulacija koje je donedavno trajalo pet i više mjeseci, trajaće samo mjesec dana. Super-računar će biti upotrebljavan samo u naučnim istraživanjima.

„Mogu da se rješavaju vrlo različiti zadaci. Od nano-tehnologije i nano-elektronike, preko nauke o materijalima i geologije pa sve do inženjerskih nauka. Sa super-računarom moći će da rade i fizičari koji izučavaju elementarne čestice ili astronomi. Na primjer, ako želite da saznate kako su se iz mikrotalasnog područja razvile galaksije – kod nas ćete moći da napravite simulaciju tog procesa.“

U pogon u maju

Za rad na ovom računaru već su se prijavili mnogobrojni naučni timovi iz čitave Evrope. Petaflop-računar nije baš jeftina mašina.

„Granice tehnici danas postavlja potrošnja energije. Samo troškovi za snabdjevanje ovog računara energijom iznose dva miliona evra godišnje. No, taj trošak nije preveliki ako se uzme u obzir kakva je korist od ovog računara. Što se tiče performansi sistema, riješili smo da ne pretjerujemo i da se ovdje zaustavimo, a da usavršavamo samo njegovu potrošnju energije.“

Računarski gigant bi trebalo da bude pušten u komercijalni pogon u maju. Dotle će sigurno dobiti i ime.