Beznadežna situacija u pojasu Gaze – Zapadne sankcije te interna borba za vlast otežavaju život ljudi

Šator u izbjegličkom logoru Nuseirat, na jugu grada Gaza.Gornji dio je prekriven smedjim kartonom i čaršavima kroz koje puše vjetar.Može se popiti čaj.Tu sjedi 24-šnji Philip Rizk.On radi za jednu britansku humanitarnu organizaciju u pojasu Gaze.Došao je kako bi izbjeglicama razdjelio hranu:

„Mi smo u Nuseiratu u Gazi.Sad smo u kući kod Abu Salema, koji će nas odvesti do ostalih kuća.Tamo ćemo posjetiti familije kojima ne ide dobro.One najvećim dijelom nemaju posla.Žive od pomoći koju dobijaju od UeNa ili drugih organizacija“.

Philip ustaje, ulazi u jedan automobil i kreće.U pojasu Gaze živi jedan milion i četiri stotine hiljada Palestinaca.Samo mali broj njih ima regularno radno mjesto.Ukoliko su granice prema Izraelu zatvorene, tada prehrambene i druge životne namirnice ne dolaze u region.Zbog toga je cijena šećera tokom mjeseca Marta, takoreći eksplodirala.Brašno se više uopšte ne može dobiti.Ujedinjeni narodi upozoravaju da bi tu mogla izbiti humanitarna katastrofa.Palestinska vlada je prisiljena da prizna da više nema novca u kasi.

Ministrastvo zdravlja u gradu Gaza.Pred metalnim vratima na trećem spratu okupilo se više Palestinaca.On žele doći do novog ministra, doktora, Basema Ne’ima.Ovaj ljekar je u ovoj situaciji preuzeo ključeve ministarstva.Mora da se bori protiv ptičije gripe, koja je izbila u pojasu Gaze.Bolnicama nedostaju ljekovi.

«Imamo lijekove u gradu Rafah.U egipatskom dijelu, i tamo se oni nalaze već duže vremena, a ne možemo ih prebaciti u pojas Gaze».

Naime iz straha zbog terorističkih napada, Izrael je zatvorio granične prelaze.Palestinska vlada bi sada trebala da prizna postojeće sporazume zatim pravo Izraela na postojanje kao države te, da javno kaže da će se odreći nasilja.

Basem Ne'im, koji je studirao u njemačkom gradu Erlangenu, ne shvata ove zahtijeve:

«Ja smatram da je slika o nama, iskvarena, putem odgovarajućih medija.Mi smo bili deset godina u Njemačkoj.I tamo smo bili muslimani.Živjeli smo sa Nijemcima, imali smo mnoge njemačke prijatelje.Mislim da takva predodžba o nama, nije tačna».

Vraćamo se nazad u Nuseirat, u izbjeglički logor.Philipp Rizk obilazi porodicu Ahmeda Asch’haba.Njegove žena Suheia govori o njihovoj djeci:

«Neka se dijeca igraju na ulici, druga idu u školu.Dvije curice su već završile školu.Ali mi nemamo novca da ih pošaljemo na fakultet».

Tri stotine Schekela dobija porodica Asch'hab mjesečno, a to je oko 6O-et Eura.Kada kase palestinske vlade budu prazne, onda će i ta pomoć izostati.

Tenkovska paljiba odzvanja iznad brda pored grada Gaza.To je eho izraelske artiljerije.Izraelska vojska tako reagira na gotovo svakodnevno ispaljivanje palestinskih raketa.Tog dana je u sukobima poginulo dvoje Palestinaca.No to nije jedino, svakodnevno nasilje u Gazi.

Porodica Asch'hab u izbjegličkom logoru Nuseirat, smještenom južno od grada Gaze.Porodica je u medjuvremenu od Philipa Rizka dobila paket sa brašnom, sećerom, uljem i sojom.Sadržina paketa je vrijedna 6O-et Eura, isto koliko i mjesečna novčana pomoć za porodicu.Philip Rick kaže:

«Zapravo bih rekao da će biti sve teže.Kada sam došao u Augustu, imao sam nadu da će se situacija popraviti, iako niko tada nije znao šta će se desiti, ali danas sa Hamasom, situacija je kritična jer više nije sigurno da li će zapad uopšte više slati novac».