Bh. pravosuđe rješava spor unutar Katoličke crkve u Hercegovini

Sud u Mostaru ovog je tjedna donio nepravosnažnu presudu prema kojoj jedan katolički svećenik, Martin Planinić kojeg je mostarski biskup Perić isključio iz franjevačkog reda mora napustiti crkvene prostorije u župi Tepčići kod Čitluka i predati ih petrovačkom svećeniku don Tomislavu Ljubanu, kojeg je mjesni biskup imenovao upraviteljem te župe još 2004. godine. Ovaj slučaj sam po sebi ne bi bio zanimljiv da se ne radi o presedanu. Naime, u spor unutar Katoličke crkve u Hercegovini prvi put se, na zahtijev jedne srane, petrovačkog svećenika don Ljubana, umješala država. Don Ljuban, naime šest godina pokušavao je ući u crkvu u Tepčićima, no u tome ga je spriječava razriješeni župnik Planinić. U nekoliko navrata prijetilo je izbijanje i fizičkih sukoba između vjernika, koji podržavaju Planinića i onih koji su uz biskupijskog svećenika, pa je morala intervenirati i policija. A onda je don Ljuban Tužiteljstvu u Mostaru podnio kaznenu prijavu protiv Planinića. Slučaj je završio na sudu, koji je presudio u korist tužitelja Treba li se država mješati u sporove unuatar Katoličke crkve, i može li ona rješiti takozvani „Hercegovački slučaj“ -mišljenja su različita.

Sporovi između svećenika franjevačkog reda i svjetovnih (petrovačkih) svećenika u BiH datiraju još od 1893, kada s padom Osmanlijskoj carstva i dolaskom Austrougarske u BiH dolaze i dijasezanski svećenici. Napetosti oko toga tko će upravljati kojom župom eskalirale su sredinom šezdesetih godina, kada su u nekim hercegovačkim župama, poput Gruda vjernici zaziđivali vrata crkava i time spriječavali ulazak dijacezanskih svećenika.

Milić: „Hercegovački slučaj u Božijim očima je smiješan„

Sveta je Stolica 1967. godine donijela dekret prema kojem osam župa u Hercegovini franjevci trebaju predati petrovcima, no oni to već više od 40 godina odbijaju učiniti protiveći se odluci ne samo Vatikana i mjesnog biskupa, već, u posljednjih nekoliko godina i nalogu generala franjevačkog reda iz Rima i mjesnog provincijala. Teolog i magistar filozofije Josip Milić, kaže kako je Hercegovački slučaj jedinstven u Katoličkoj crkvi. U cijeloj Europi postoji manjak svećenika, u Italiji biskupi muku muče da franjevce privole da služe mise, jer se oni žele baviti glazbom, sportom,... a u Hercegovini, kaže, postoji višak svećeničke radne snage, a manjak prostora za pastoralno djelovanje.

-„Ja mislim kako je ovo u Božijim očima smiješno, i da se Bog ne srdi zbog Hercegovačkog slučaja. Njega puno više srde, daleko veći problemi koji potresaju Katoličku crkvu, kao što je pedofilija“, kaže Milić za radio Deutsche Welle. Milić smatra kako je pitanje treba li se država mješati u crkvena pitanja dosta kompleksno te dodaje: „Možda ipak treba“.

Don Tomislav Ljuban petrovački svećenik kojeg je mostarski biskup Perić imenovao upraviteljem župe Tepčići nije želio komentirati odluku suda u Mostaru.

-„Ukoliko i više sudska istanca potvrdi prvostupanjsku presudu, u slučaju župe u Tepčićima to bi moglo ohrabriti i druge svećenike, koje je biskup ovlastio da preuzmu župe od otpuštenih franjevaca da u tome potraže pomoć pravosudnih tijela“, smatra novinar BH radija Emil Karamatić. On je autor serije emisija o Hercegovačkom slučaju i nema dvojbi da pravosuđe mora početi arbitrirati i u crkvenim sporovima.

Karamatić: „Crkva ne smije biti izvan zakona“

-„Crkva, niti svećenici ne smiju biti izvan zakona. Jer, i svećenici su ljudi i podložni su grijehu. I kad zakon ne bi važio za njih i za Crkvu, to bi za posljedicu moglo imati da se u Crkvi događaju razne nepodopštine, a da za to nitko ne odgovara“, kaže Karamatić. On crkvu uspoređuju s poduzećem, koje kao i crkva ima svoja pravila, no kada dođe do spora unutar tvrtke, ako ga ona ne može rješiti, ili na zahtjev neke od strana u sporu, rješava ga pravosuđe.

- „Ovdje imamo klasičan pravni slučaj. Jedan svećenik treba napustiti jednu nekretinu po odluci mjesnog biskupa, kojeg možemo usporediti s generalnim direktorom poduzeća, a drugi treba preuzeti korištenje te nekretnine. I ako se spor oko toga ne može rješiti unutar crkve, tu je pravosuđe da presudi“, smatra Karamatić.

Planinić: „Franjevce se ne smije izvoditi pred sud“

No, s ovakvim mišljenjem se ne slaže otpušteni franjevački svećenik Martin Planinić. On je na sudu inzistirao da ga se oslovljava sa fra Martin, a ne Martin, iako je otpušten iz franjevačkog reda, jer je, kaže, to dio njegovog identiteta. Pozvao se na riječi Pape Aleksandra IV da „franjevca nitko ne može izvoditi pred civilni sud niti mu suditi“, te da „on može biti kriv, ali ne civilnom sudu, niti civilni sud može biti nadležan za ovaj slučaj“. Ipak na sudu se branio tvrdnjom kako je ovaj slučaj pravno zastario, jer je on na župu Tepčići došao prije više od 10 godina. Njegovi odvjetnici uložit će žalbu na presudu. Kažu kako u ovom slučaju nema kaznenog djela jer nije došlo do „povrede doma“ budući se crkva prema europskim konvencijama o ljudskim pravima, na koje se pozivalo tužiteljstvo, ne smtra domom.

- „Ovo je sramota i za državu i za crkvu, kao što je velika sramota u srednjem vijeku bila inkvizicija, koja je bacila veliku ljagu i na crkvu i na državu“, izjavio je Planinić za Deutche Welle. On nije želio odgovoriti hoće li napustiti crkvene prostorije ukoliko viša sudska istanca potvrdi prvostupanjsku presudu i ona postane pravosnažna. „Ja nisam prorok da znam što će se dogoditi. Vidjet ćemo“, kazao je kratko Planinić.

Fenomen Međugorja

Hercegovački slučaj dodatno je eskalirao fenomenom gospinih ukazanja u Međugorju. U to hercegovačku župu, pod upravom franjevaca hodočastili su milijuni vjernika iz cijelog svijeta, no biskup Perić poriče kako se tamo ukazuje Gospa. Nedavno je Vatikan osnovao Međunarodno povjerenstvo koje treba istražiti je li se Gospa ukazivala u Međugorju.

Nekoliko desetljeća star spor unutar Katoličke crkve u Hercegovini doveo je do podjela pa čaki i fizičkih obračuna među vjernicima, ali i praktičnih problema, jer mostarski biskup nije priznavao sakramente koje su djelili otpušteni franjevci. Hoće li uplitanje države u spor unutar Katoličke crkve u Hercegovini dovesti do rješenja ili eskalacije, ostaje vidjeti.

Autor: Milan Šutalo

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić