1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

BiH: Šta dalje?

8. februar 2014

Epilog demonstracija u BiH održanih u petak (7.2.) je oko 200 povrijeđenih, zapaljene zgrade Predsjedništva BiH, vlada Zeničko-dobojskog, Tuzlanskog, Hercegovačko-neretvanskog i Kantona Sarajevo. Pitanje je kako dalje?

https://p.dw.com/p/1B5OM
Foto: klix.ba

Protekla noć bila je mirna u većini gradova u kojima je tokom jučerašnjeg dana povrijeđeno na desetine građana i policajaca, zapaljeni objekti državnih i kantonalnih institucija kao i automobili u njihovom vlasništvu. Nakon što je su Vlade Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog kantona podnijele ostavku, ispunjen je jedan od glavnih zahtjeva demonstranata.

U Tuzli, odakle je sve krenulo odlučili su se na prvi korak. Neće čekati da se stranke koje godinama pljačkaju građane ponovo organizuju i formiraju vlast, već su uputili proglas u kojem se navodi da je u “Tuzli danas kreirana nova budućnost”.

Traži se tehnička vlada do izbora

Predstavnici radnika “Dite”, “Polihema”, “Gumare” i “Konjuha”… u proglasu navode da je Vlada podnijela ostavku čime je ostvaren prvi od zahtjeva demonstranata, te da su stečeni uslovi za rješavanje postojećih problema.

Ljutnju i bijes kažu radnici žele usmjeriti na izgradnju korisnog sistema vlasti te pozivaju sve da podrže sljedeće zahtjeve:

Unruhen Tuzla Gemeinde
Predstavnici radnika u Tuzli uputili su proglas u kojem se navodi da je u “Tuzli danas kreirana nova budućnost”Foto: DW/Mirsad Camdzic

1.Održavanje javnog reda i mira u saradnji građana, policije i civilne zaštite, kako bi se izbjegla bilo kakava kriminalitzacija, politizacija i manipulacija protestima.

2. Uspostavljanje tehničke vlade, sačinjene od stručnih, nestranačkih, nekompromitiranih članova, koji do sada nisu imali niti jedan mandat ni u jednom nivou vlasti, koja bi vodila Tuzlanski kanton (TK) do Izbora 2014.

3. Uvezivanje radnog staža pomenutim firmama, procesuiranje privrednog kriminala i svih aktera koji su u njemu učestvovali , oduzimanje nelegalno stečene imovine te poništavanje privatizacionih ugovora.

Pored ovog, radnici zahtjevaju i ujednačavanje plata predstavnika vlasti sa platama zaposlenih u javnom i privatnom sektoru, kao I ukidanje dodatnih plata predstavnicima vlasti.

Zaključujeno je da ovaj Proglas donose radnici i građani Tuzlanskog kantona za dobro svih građana.

Lipovača prebjegao?

Da li će zaista doći do formiranja tehničke vlade ili će doći do novih izbora, ne može se znati u ovom trenutku s obzirom da će sve zahtjeve razmatrati federalna vlada. Ne zna se ni sudbina vlade u Unsko-sanskom kantonu čij je premijer Hamdija Lipovača, inače kadar SDP-a, kako prenose pojedini mediji, sa porodicom otišao u Hrvatsku, zbog kako se pretpostavlja lične bezbjednosti. On je ranije rekao da ne namjerava da podnese ostavku jer nema kome predati mandat: “Bio bi neozbiljan prema građanima kada bi to učinio, jer ne znam kome bi predao vlast, a bezvlašće ne želim da dopustim. Vlada radi u punom kapacitetu. Mi vlast možemo prepustiti samo ozbiljnim ljudima. Ne bi bili ozbiljni prema ljudima koji su nas podržali ako bi sada dali ostavku'', rekao je Lipovača a potom kako prenose mediji prešao u Hrvatsku preko graničnog prelaza Izačić.

Unruhe in Bosnien und Herzegowina
U nerdima je povrijeđeno 156 lica: 90 policajaca i 66 civilaFoto: klix.ba

Mnogi se pitaju zbog čega je izostala reakcija političara, a jedan od razloga je mogući strah od revolta građana i izražavanja novog nezadovoljstva. Tako je nakon sjednice predsjedništva SDP-a u Sarajevu prvi čovjek ove stranke, Zlatko Lagumdžija, saopštio da su svi iz ove stranke spremni da se povuku sa svojih funkcija ukoliko se nađe neko da ih popuni.

Nikšić: “Bolje da smo zabranili okupljanja”

“Nećemo se povlačiti iz institucija da bi neko ozakonio ovu kartu uz izgovor da nema institucija” rekao je Lagumdžija.

Mnogi su očekivali da će nakon ovih nereda ostavku podnijeti i premijer Federacije Nermi Nikšić. On kaže da kada je o tome riječ, sigurno neće predstavljati problem: “Prvi čovjek bezbjednosti BiH već dva dana poziva policiju da ne upotrebljava silu, a povrijeđeno je više policajaca nego građana i ljudi moraju shvatiti da policijom komanduju komesari, a ne premijeri i ministri. Sada mislim da bi bilo bolje da smo zabranili ova okupljanja, ali možete zamisliti šta bi onda o nama pisali u medijima”, rekao je Nikšić.

Očigledno je, slaže se većina javnosti da je u redovima vladajućih zavladala panika i da se pokušava pronaći model kako smiriti situaciju jer se u ovom slučaju ne zna šta donosi sljedeći dan.

Bosnien EU Bakir Izetbegovic
Izetbegović: "Ja sam stalno upozoravao na ovo i bio glas razuma".Foto: DW/S. Huseinovic

Član Predsjedništva BiH i potpredsjednik SDA, Bakir Izetbegović kaže da nasilje nije rješenje ali da očekuje da će ova događanja ako ništa drugo, natjerati političare na zrelije razmišljanje: “Ja sam stalno upozoravao na ovo i bio glas razuma. Mislim da sam jedan od ljudi koji možda može nešto uraditi da se stanje u ovoj zemlji popravi i da se zrelije političari odnose i stvori bolji ambijent”, rekao je Izetbegović između ostalog medijima.

Slijedi borba za preuzimanje liderstva

Analitičari su za DW upozoravali da bi upravo do ovoga moglo doći, tačnije da neke političke snage jedva čekaju ovakvo stanje kako bi se nametnuli kao rješenje situacije. U narednim danima bi se upravo ovo moglo desiti, da pojedini političari sebe uzdignu iznad mase koja je protestovala, a u suštini radilo bi se o istim ljudima koji su zemlju vodili proteklih 20 godina. “Očekujem svakog trenutka da vješti manipulatori ovo pokušaju prevesti u drugu vrstu konflikta kako bi skinuli odgovornost sa sebe”, kaže profesor iz Mostara Mile Lasić.

Ono što mnoge zanima je blaga reakcija međunarodne zajednice jer ona, smatraju mnogi ima obavezu kada je riječ o BiH. Osim šturih saopštenja da se podržava demokratija i izražavanje stava građana ali bez nasilja, ništa od ambasada u BiH ali i OHR-a nismo čuli. Međutim postavlja se i pitanje da li bi to u ovom trenutku imalo smisla, s obzirom da su, kako smatraju analitičari, međunarodni predstavnici, oličeni u OHR-a upravo imali velikog uticaja na formiranje federalne vlade u martu 2011. godine, čija je legalnost, u najmanju ruku upitna, o čemu je je izjašnjavanje od OHR-a u to vrijeme tražila i Centralna izborna komisija.

Bez obzira na sve, u narednim danima, a možda već i danas (8.2.) znaće se kakvi su dalji koraci u formiranju vlasti u kantonima gdje su vlade podnijele ostavku. Sudeći prema situaciji nakon proteklih opštih izbora, velika je vjerovatnoća da u tim kantonima ne bude formirana vlast do narednih izbora, što će značiti i njihovu finansijsku blokadu.

Autor: Dragan Maksimović

Odgovorna urednica: Belma Šestić