BiH i njene mine
13. novembar 2009
Kao razlog se navodi nedostatak finansijskih sredstava, tako da je rok produžen do kraja 2019. godine. Ljudi u BiH često stradaju od mina zaostalih iz proteklog rata. Kako su nekadašnje linije fronta prolazile i kroz gusto naseljena područja, stanovnici u ovoj zemlji koji žive u blizini nekadašnje linije razdvajanja, u stalnom su strahu od mina.
Nedavno je u Posavskom kantonu, u jednom od minama najzagađenijih područja, jedna osoba stradala, a prema riječima deminera Mate Antića i sam proces izvlačenja tijela bio je izuzetno težak. "Po završetku izvlačenje tijela našli smo i ostatke mine, riječ je o PROM-1 (protivpješadijska odskočna rasprskavajuća mina)", kaže Antić.
Od mine nema spasa
Najopasnije su protivpješadijske mine PROM-1, kaže vođa tima Federalne uprave civilne zaštite za deminiranje Mehmedalija Kurtalić. "To je mina od koje nema spasa i nebitno je da li ju je aktivirao deminer ili stroj jer ona i stroj razara, tako da je čovjek imao i zaštitnu opremu ne bi preživio", kaže Kurtalić.
Ilija Jezidžić iz Civilne zaštite Posavskog kantona upozorava: "Ljudi smatraju da nema mina sve dok neko ne naiđe na minu. Svi smatraju da su mine same otišle odavde, a svjedoci smo da nisu", kaže Jezidžić.
Službenica Ureda za odnose sa javnošću pri bh. Agenciji za uklanjanje mina (MAC) Svjetlana Trifković kaže da je u BiH od 1996. godine od mina stradalo ukupno 1680 osoba, od čega 488 smrtno. "U 2009. godini, zaključno sa novembrom, zabilježeno je 18 minskih incidenata u kojima je šest osoba smrtno stradalo, dok je 17 povrijeđeno", kaže Svjetlana Trifković.
Upitni navodi agencije Landimine Monitor
Prema posljednjem izvještaju monitoring agencije "Landimine Monitor", objavljenom u Ženevi, BiH ne čini dovoljno na uklanjanju mina. U izvještaju se navodi da, "uprkos dovoljnim sredstvima Bosna i Hercegovina godišnje očisti samo tri kvadratna kilometra onih područja na kojima su položene mine, što nije prihvatljivo".
Svjetlana Trifković međutim tvrdi da su ti podaci upitni. "Postoje dvije metode deminiranja. Jedno je tehničko izviđanje, a druga čišćenje. Znači obje su metode deminiranja, i računajući obje metode u BiH se godišnje očisti oko 10 do 15 kvadratnih kilometara. U izvještaju se spominje samo jedna metoda, odnosno čišćenje, što je nepotpuno", kaže Svjetlana Trifković.
Autor: Samir Huseinović
Od. urednica: Belma Fazlagć-Šestić