1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

BiH: Istorijski dogovor, ili račun bez krčmara?

Samir Huseinović9. novembar 2008

Ustav treba mijenjati amandmanima, popis stanovništva će sadržati pitanje o etničkoj pripadnosti, riješeno je i pitanje državne imovine. Ipak neizvjesno je da li će dogovor SDA, HDZ-a i SNSD-a podržati i druge stranke.

https://p.dw.com/p/Fq6W
Sa jednog od prethodnih neuspješnih sastanakaFoto: DW / Huseinovic

Za ono oko čega su se lomila koplja proteklih godinu dana dogoor je pao za svega dva sata razgovora. Prema sporazumu Dragana Čovića, Milorada Dodika i Sulejmana Tihića, Ustav treba mijenjati kroz amandmansko djelovanje na postojeći Ustav. Popis stanovništva 2011. sadržavat će i pitanja o naciji, religiji i jeziku, ali će do 2014. osnova za nacionalnu zastupljenost u institucijama vlasti biti popis iz 1991. godine. Riješeno je i pitanje državne imovine, te postignuta saglasnost o statusu Distrikta Brčko.

Pod zankom pitanja podrška ostalih stranaka

Politički analitičari smatraju da je dogovor trojice lidera dobra vijest s obzirom na činjenicu da BiH prolazi kroz najveću poslijeratnu političku krizu. Analitičar iz Mostara Pejo Gašparević, međutim, nije siguran da će dogovor prihvatiti i druge stranke parlamentarne većine.

"Možda se može govoriti o tome da je dogovor, prije svega, snažan političko-marketinški potez. Treba vidjeti kako će reagirati Stranka za BiH, HDZ 1990 i Partija demokratskog progresa (PDP) koje su do sada sudjelovale u svim važnim pregovorima. Bojim se da će dogovor naići na zapreke ovih stranaka koje su u parlamentu, a dogovor je napravljen mimo njih", kaže Gašparević.

HDZ 1990 je protiv amandmanske forme promjene Ustava

Da su sumnje opravdane, potvrdio je lider HDZ-a 1990 Božo Ljubić, koji u izjavi za Deutsche Welle kaže da ova stranka neće prihvatiti amandmansku formu promjene Ustava jer ona podrazumijeva dvoentitetsku podjelu države. "U takvoj BiH hrvatski narod gubi subjektivitet", upozorava Ljubić. "Bez korijeniti reforme Ustava, koja podrazumijeva teritorijalnu i administrativnu reorganizaciju zemlje, nema rješenja hrvatskog pitanja i to je ono što ne možemo nikako prihvatiti", ističe Ljubić.

PDP će prihvatiti sve što ne izlazi iz okvira Dejtonskog sporazuma i zato ova stranka podržava amandmansko djelovanje na postojeći Ustav, kaže potpredsjednik PDP-a Slobodan Nagradić.

SDP jeste opoziciona stranka, ali nije opozicija interesima BIH

SDP BiH je zabrinuta jer su dogovor postigle tri od ukupno šest vladajućih stranaka. Portparol Damir Mašić, međutim, dodaje da ova stranka jeste najjača opoziciona partija u BiH, ali nije opozicija interesima države i građana. "I sve ono što aktuelna šestorka predloži, a što bude u interesu ove zemlje i njenihz građana, mi ćemo to zdušno podržati", naglašava Mašić.

Lider stranke za BiH Haris Silajdžić potvrdio nam je da njegova stranka još uvijek analizira dogovor, te da će svoj stav saopćiti tokom dana.

OHR: "Dogovor kroz institucije treba provesti u djelo"

Miroslav Lajčak smatra da je dogovor SDA, HDZ-a BiH i SNSD-a blizak preporukama međunarodne zajednice, kaže portparol OHR-a Ljiljana Radetić: "Sporazum koji su postigli Sulejman Tihić, Dragan Čović i Milorad Dodik mogao bi riješiti ključna pitanja za napredak ove zemlje i ubrzati njen evropski put. Sada je ključno da njihov dogovor, kroz institucije bude proveden u djelo."

Politički analitičar iz Sarajeva Emir Habul ističe da stranke koje su postigle dogovor nemaju parlamentarnu većinu i da je zato budućnost sporazuma neizvjesna. "Bojim se da ovo nije preludij za neki dogovor o kome se nije javno govorilo. Po kuloarima je u opticaju bila priča da ova trojica lidera zapravo dogovaraju vanredne parlamentarne izbore", kaže Habul.

Dogovor je uslijedio nakon što je BiH jedva dobila prolaznu ocjenu Evropske komisije i samo dva dana uoči opomene iz Brisela zbog nesposobnosti BiH da provede reforme.