BIH najveća žrtva raspada SFRJ

Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović rekao je u uvodnoj riječi da je "BiH najveća žrtva disolucije Jugoslavije zbog izgubljenih života ljudi i uništenja materijalnih resursa". On je istakao da "BiH nije sama birala tu sudbinu te da je bila izložena agresiji".

U radu simpozija učestvovao je i bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Govoreći o uzrocima i posljedicama raspada bivše Socijalističke federativne republike Jugoslavije (SFRJ), Mesić je rekao da je i Franjo Tuđman, kao i bivši predsjednik Srbije Slobodan Milošević, radio na raspadu BiH.

Želja za proširenjem hrvatskih granica

"Na jednoj smo strani mi u Hrvatskoj s Miloševićem ratovali, a na drugoj se provodila evidentna politika podjele BiH", kazao je Mesić. Istakao je kako je glavni Tuđmanov, motiv da se priključi Miloševićevom pokušaju podjele BiH, bila "želja za proširenjem granica Hrvatske".

Izvjestitelj slovenačke vlade za BiH i bivši predsjednik Slovenije, Milan Kučan, koji je također učestvovao u radu simpozija, osvrnuo se i na evropsku budućnost BiH. Milan Kučan je kazao da ustavne promjene zavise od političara u Bosni i Hercegovini, te da će volja za kompromis pokazati koliko je ova zemlja spremna za evropske integracije.

"Budućnost BiH je u Evropskoj zajednici ili neće biti ni BiH ni Evropske zajednice", kazao je Kučan. Naglasio je da su "ustavne promjene stvar političkih faktora u BiH, te da je glavni zadatak dogovoriti se, hoće li ove zemlja ići evropskim putem ili ne". "Sve ostalo su samo posljedice te odluke", rekao je Kučan.

Uloga Alije Izetbegovića u raspadu SFRJ

"Mesić i Kučan su učinili koliko su mogli u vremenu zla i mraka da taj kovitlac balkanskog ludila ne potraje predugo i da ipak bude zaustavljen", naglasio je Bakir Izetbegović govoreći o raspadu SFRJ. Istakao je da je i njegov otac, Alija Izetbegović "činio sve što je mogao ne bi li se izbjegao krvavi raspad bivše SFRJ".

Simpozij "Disolucija Jugoslavije; procesi, uzroci i pozicija BiH kroz prizmu djelovanja političkog vođstva na čelu sa Alijom Izetbegovićem" su organizirali Muzej "Alija Izetbegović" i Fakultet političkih nauka Sarajevo, a cilj skupa bio je s naučne distance i uz relevantne dokaze evaluirati ulogu prvog predsjednika BiH Alije Izetbegovića.

Autor: Samir Huseinović, Sarajevo

Odg. urednik: Svetozar Savić