BiH neće žuriti sa priznavanjem nezavisnosti Kosova

Proglašenu nezavisnost Kosova, albanska zajednica u Sarajevu proslavila je vožnjom automobilima po glavnom bh. gradu uz isticanje kosovskih zastava. Većina građana sa kojima smo razgovarali, pozdravila je odluku Skupštine Kosova: „Nikakve veze nemam s Kosovarima ali mi je jako drago da sam to dočekao“. „Možda će u BiH biti implikacija, jedino to mogu reći“. „Drago mi je, jer svako ima pravo na svoju samostojnost. Baš mi je drago. Svako voli slobodu“. „Mislim da je to u redu, da su oni to zaslužili. Dosta su patili“.

Suzdržani komentari

Bošnjački i hrvatski zvaničnici u institucijama vlasti uzdržano su komentirali proglašenje kosovske nezavisnosti. Predsjedavajući državnog Predsjedništva Željko Komšić kaže da procesu priznavanja Kosova kao nezavisne države treba pristupiti sa posebnom senzibilnošću: „BiH sigurno neće biti među državama koje će trčati sa priznanjem Kosova. Riječ je o aktivnostima za koje mora postojati apsolutan konsenzus kod donošenja odluka“. Sličan stav iznio je i lider Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić: „Mi ćemo vjerovatno biti jedna od posljednjih država koja će priznati Kosovo iz naših unutrašnjih razloga“.

Tenzije u BiH ipak su narasle nakon što je Srpski pokret nevladinih organizacija sa sjedištem u Banjoj Luci najavio da će zatražiti proglašenje nezavisnosti Republike Srpske. Komentirajući antidejtonske inicijative koje stižu iz Republike Srpske, Silajdžić ističe da je BiH međunarodno priznata kao cjelovita i suverena zemlja: „I nikakva promjena statusa Kosova, ili bilo kakve druge okolnosti u regiji ili izvan nje tu činjenicu ne mogu promijeniti“.

Analitičari ne očekuju destabilizaciju BiH

Koordinator Foruma za etničke odnose iz Beograda Dušan Janjić smatra da proglašenje nezavisnosti Kosova ne mora imati tzv. domino-efekat: „Ali će biti ohrabrenje zašto i Srbi ne bi imali dve države“. Janjić rješenje vidi u integraciji država regije u euroatlantske sisteme: „Ako brzo ne dođe do dogovora o ustavu, prijema u NATO i jačanja veza sa EU, onda će se, naravno, otvoriti pitanje teritorija“.

Za smirenje situacije na Balkanu ključna je demokratizacija Srbije, kaže profesor na sarajevskom Fakultetu poolitičkih nauka dr. Nijaz Duraković. „Dok su u Srbiji na vlasti nacionalističke i velikodržavne snage, uvijek će biti bojazan da se gubitak Kosova želi kompenzirati na Bosni“. Komentirajući reakcije u Republici Srpskoj i inicijative za proglašenje nezavisnosti tog entiteta, Duraković je rekao da je Republika Srpska ipak neka vrsta ratnog plijena: „Ona je nepobitno nastala na zločinu genocida i ne može Dodik mahati parolama prema kojima je to srpska zemlja“. Profesor Duraković ističe da ne treba zaboraviti osnovni razlog albanskog insistiranja na kosovskoj nezavisnosti: „Milošević je pobio desetine hiljada ljudi i protjerao gotovo milion. Treba platiti katastrofalne greške Miloševićeve politike i njegovih trabanata koji su nanijeli tako veliko zlo cijelom Balkanu“.

Bh. političke partije sa sjedištem u Federaciji, koje nemaju tako značajan udio u vlasti, uglavnom pozdravljaju odluku Skupštine Kosova, uz oštrije reagovanje na inicijative iz manjeg bh. entiteta.

Samir Huseinović