BiH ne čisti minska polja

U izvještaju koji je predstavljen u četvrtak (12.11.) u Ženevi, se pored ostalog ističe, da su u mnogim pogođenim regionima mine i neiskorišteni projektili odstranjeni. Ipak, uprkos tome, ostaje još mnogo toga da se učini, kako bi se svijet u cjelosti oslobodio ovog oružja, navodi se u izvještaju.

10 godina nakon stupanja na snagu Sporazuma o zabrani upotrebe protivpješadijskih mina, poznatijeg kao Sporazum iz Otave (Ottawe), autori najnovijeg izvještaja o minama su povukli pozitivan bilans. Tako se upotreba i proizvodnja protivpješadijskih mina od 1999. godine znatno smanjila, kaže Steve Goose (Stiv Gos), predstavnik organizacije Human Rights Watch (Hjuman Rajts Voč): „U 60., 70., 80. i ranim 90. godinama, su polagani milioni nagaznih mina na području više desetina zemalja. No, to je sada prestalo.“

Proizvodnja posustaje

Trgovina nagaznim minama je čak sasvim posustala. Tokom posljednjih godina jedino su još Myanmar (Mianmar), te najvjerovatnije i Rusija, koristili nagazne mine. 1999. godine, 38 država je proizvodilo protivpješadijske mine. Danas to čini još samo 13 zemalja. U međuvremenu je 80 odsto od ukupnog broja zemalja svijeta potpisalo sporazum iz Otave. Njih 39 do danas to nije uradilo. Među njima su prije svih one zemlje, koje su umiješane u oružane konflikte kao što su Rusija, Sjedinjene Američke Države, Pakistan i Indija. U pojedinim zemljama su, bez obzira na to što one nisu potpisale pomenuti sporazum, pokrenuti programi čišćenja područja na kojima su položene mine. Tako je od 1999. uništeno i uklonjeno ukupno dva miliona i 200.000 protivpješadijskih mina.

„BiH se ne pridržava rokova“

Ipak, kako kaže Stuart Casey-Maslen (Stjuart Casey-Maslen), jedan od autora najnovijeg izvještaja o nagaznim minama, 15 zemalja se nije pridržavalo svojih rokova za čišćenje minskih polja: „Čak i one države kojima je dopušteno da vremenski odlože pojedine rokove nisu ispunile svoje obaveze. Tu se navode Ecuador i Peru, ali također i Bosna i Hercegovina. Uprkos dovoljnim sredstvima Bosna i Hercegovina godišnje očisti samo tri kvadratna kilometra onih područja na kojima su položene mine. To nije prihvatljivo.“

Od stupanja na snagu Sporazuma iz Otave također se smanjio i broj žrtava nagaznih mina. Tako je 1999. od ovog oružja smrtno stradalo oko 8000 ljudi. Danas taj broj iznosi oko 5000. Njemačka je uglavnom ispunila svoje obaveze iz Sporazuma iz Otave i uništila cjelokupne zalihe protivpješadijskih mina. Međutim, prema pojedinim navodima, njemačka vojska – Bundeswehr – još uvijek posjeduje oko milion protutenkovskih mina.

Autor: Pascal Lechler/Senad Tanović

Odg.urednica: Belma Fazlagić-Šestić