BiH okupirana strahom od finansijske krize

Nema medija koji nije ugostio ekonomskog eksperta, pravio specijalne emisije i pokušavao osvijetliti problem iz svog ugla. Zemlja u kojoj su svježe rane od velike prevare štediša vrlo je pogodno tlo za razvijanje svakojakih špekulacija. Amila Omersoftić predstavlja devizne štediše kojima je nanesena velika nepravda. Oni su nekada vjerovali bankama.

„Mi, stare devizne štediše koje već sedamnaest godina pokušavamo doći do svoje ušteđevine koju smo ostavili u bankama, ne možemo tvrditi da su banke pouzdani partneri. Nas kao svoje klijente nisu zaštitile. Ja sam se pitala kada će doći trenutak i kada će svi građani svijeta doživjeti ono što su doživjele bosanskohercegovačke štediše.“ – skoro pa slavodobitno konstatuje Omersoftićka.

Kriza postoji, ali većina smatra da je panika uvezena iz Amerike i Evrope. Dino Čolić prije nekoliko dana stigao je iz Francuske i još je pod uticajem tamošnjih medija i ubjedljivo priča o problemima u francuskom gospodarstvu i bankarstvu. Tvrdi da će se kriza brzo prenijeti u Bosnu i Hercegovinu.

Dolaze i vijesti iz Amerike

Doktor Šaban Nurić je konsultant velike američke firme za proizvodnju guma. Nedavno je stigao iz Los Anđelesa i tvrdi da mu je sasvim jasan uzrok ove krize. Prema njegovom mišljenju paniku je prenijela naša američko-kanadska dijaspora. „Naši ljudi su podigli takozvane hipotekarne kredite, pokupovali kuće i kada je kriza krenula vrlo brzo su osjetili na vlastitoj koži. Banke su nemilosrdne, plaće izostaju, posao nesiguran. Onda je proradio i refleks straha, u svakodnevnim kontaktima sa prijateljima i rođacima u domovini, savjetovano je da se podiže novac jer pobogu, ako je Amerika u krizi mora se to prenijeti i na Bosnu i Hercegovinu.“

Ljudi su nepovjerljivi. Direktori banaka nemaju nikakvu autonomiju a popularni glasnogovornici su isključili svaku mogućnost sočne komunikacije. „Dođu tako klijenti“ - priča direktor dok provjerava da li ga tajno snimam – „i traže novac. Mnogima je nezgodno reći za što pa kažu kako kupuju stan ili auto. Kada im se za nekoliko sati obezbijedi iznos, iznenađeni tako brzom reakcijom banke, ponovo ga vraćaju jer ne znaju gdje će s njim.“

I šta će se zaista desiti ako ljudi počnu novac dizati sa banaka, pokušao je pojasniti guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić. „Mnogo teže će se doći do kredita, kriteriji za uzimanje kredita biće strogi, a kamatne stope mnogo veće – što će direktno uticati i na standard građana i na privredu“ – kaže Kozarić i naglašava neke nelogičnosti našeg društva. „Imamo slučajeva da članovi porodica koje primaju socijalnu pomoć imaju po dva, tri automobila, pet mobitela i slično. Moraćemo se svi preispitati i moram sa žaljenjem reći da će 2009.-ta godina biti izuzetno teška i za građane i za privredu. Plašim se da naši političari nisu svjesni te situacije. To su ti strahovi, taj indirektni uticaj na stanje u našoj privredi,“ ističe Kozarić. Sead Dedić, direktor poslovnice ABS banke tvrdi da su štedni ulozi sigurni iz najmanje dva razloga: „Prvo, štedni depoziti su osigurani na nivou države a drugo, Bosna i Hercegovina nema mnogo domaćih banaka a države matice pomoći će finansijskim injekcijama svoje banke,“ kaže on.

Šta zaista misle građani o svemu

„Imam oročenih srdstava i slobodnu štednju ali ništa nisam dizao, imam puno povjerenje u banke. Smatram da medijske kuće to napuhavaju. Večeras kažu jedno a sutra drugo i to zbunjuje i sluđuje ljude.“ – govori jedan građanin. Profesor Bilal Begović također se slaže da je situacija preuveličana i da treba imati povjerenje u sistem. Mnogi tvrde kako i nemaju ušteđevine pa ih se sve ovo i ne tiče. Oni koji su podigli novac, naravno, nisu htjeli u mikrofon reći gdje ga kriju.„Kada nekoga pitaš gdje drži novac shvata to kao provokaciju. Ne zbog indiskretnog zadiranja u privatnost – nego iznenađenje tipa; zar ti ja ličim na nekog ko ima novac.“

Iskustva na ovom terenu su takva da je slamarica još uvijek u glavama ljudi kao alternativa popularnim bankarskim brendovim, ideje su nevjerovatne, novac možete sakriti u zamrzivač sa piletinom, u kutiju otvorenog detredženta, ram za slike, i - dokle sve ljudska mašta ne može doseći. Mjesta gdje se novac krije su i namještaj, smeće, suđe, a neki su i za zakopavanje staklenih tegli s novcem.