„BiH područje veličanstvene biološke raznolikosti“

Na ovom jednom od najvažnijih svjetskih događaja u zaštiti okoliša u 2008. godini je sudjelovalo preko 140 izaslanstava zemlja potpisnica Konvencije, te mnogobrojne organizacije za zaštitu prirode i okoliša. Domaćin skupa je Njemačka Vlada - federalni ministar okoliša i nuklearne sigurnosti Njemačke Zigmar Gabriel, dok je u radu skupa sudjelovalo je oko stotinu ministara okoliša iz cijelog svijeta.

Uz ministre u radu su sudjelovali Angela Merkel, njemačka kancelarka, Jose Manuel Barosso predsjednik Europske komisije, Ahmed Djorkaef predsjednik svjetske organizacije za biološku raznolikost (CBD), predsjednik Generalne Skupštine UN-a, kanadski premijer i mnogo politički utjecajnih svjetski poznatih političara.

Teme skupa su bile definiranje ciljeva koje države moraju postići do slijedećeg skupa koji će se održati 2010. godine, kako značajno smanjiti gubitak bioraznolikosti.

Najimpresivniji govor održala je njemačka kancelarka Angela Merkel

Merkelova je izvijestila skup kako će snažno poduprijeti svjetske procese zaštite prirodnih vrijednosti i biološke raznolikosti, te kako je Njemačka odlučila izdvojiti 500 milijuna € do 2013.godine i isto toliko svake godine od 2013.godine za zaštitu bioraznolikosti.

Njemački ministar okoliša i nuklearne sigurnosti Sigmar Gabriel, je istakao da će svijet riješiti problem onda kada se više novca bude zarađivalo od zaštite prirode nego od nekontroliranog korištenja prirode. To smo do sada postigli jedino instrumentima ispušnih plinova….“.

Gotovo svi govornici nisu propustili spomenuti kako su neodvojivi procesi klimatskih promjena od procesa gubitka staništa, a s njima svojti i vrsta. Odredbe Kyoto sporazuma moraju dovesti do smanjenja emisije stakleničkih plinova (GHG) te istovremeno smanjenja gubitaka biološke raznolikosti. U raspravama su uzeli sudjelovanje i zemlje koje u prosjeku imaju najveći utjecaj na globalne klimatske promjene te gubitke biodiverziteta i to Kina, Brazil, Španjolska, Indija, Japan te zemlje Afrike, Azije, Europe, Srednje i Južne Amerike.

Napuni džep na štetu klimatskih promjena

Svjesni promjena koji donosi nekontrolirani razvoj i izgradnja novih termo energetskih postrojenja bez čijeg razvoja nije moguće povećanje BDP-a, a time direktnog standarda stanovništva. Stvarajući velike obaveze zemljama u razvoju pojačavaju se procesi globalizaciji što će se pokušati riješiti kroz financijske mehanizme o kojima se raspravljalo na posebnim sesijama. Za pomoć zemljama sa ugroženim staništima, vrstama i svojtama pojavljuju se privatni donatori koji su svjesni da su do svojih bogatstava došli na račun klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti te su spremni dio svojim materijalnih mogućnosti iskoristiti u svrhu zaštite prirode.

Posebna tema ovog svjetskog događaja bilo je korištenje tekućeg goriva proizvedenog iz bio mase (biodizela). U mnogim diskusijama istaknuto je neselektivno korištenje kvalitetnih poljoprivrednih površina u proizvodnju sirovina za bio goriva, dok svijet nije ni izbliza riješio problem prehrane stanovništva. Posebno je istaknut problem stvaranja obaveza proizvodnje bio goriva zemljama koje ne proizvode dovoljne količine hrane kako bi prehranile svoje stanovništvo. Ostavljene su mogućnosti povećanja prerade biomase u bio goriva, ali iz materijala i na površinama koje nemaju ekonomsku opravdanost za proizvodnju hrane.

Strateški pravci BiH

Svoje obraćanje ovom skupu imao je ministar Nevenko Herceg koji je između ostalog istaknuo i ovo: „Narodi Bosne i Hercegovine imaju sreću živjeti u području veličanstvene biološke raznolikosti i baštinici su neprocjenjivog biološkog blaga kakvim se može ponositi vrlo mali broj zemalja svijeta i koje stoga moraju znati i očuvati“. U nastavku obraćanja ministar je istaknuo sve napore koje je ova Federalna Vlada sa novim Ministarstvom okoliša i turizma učinila u vrlo kratkom vremenu na području zaštite okoliša i prirode donoseći Strategiju biološke i krajobrazne raznolikosti i Strategiju zaštite okoliša koje dugoročno definiraju odnos spram prirode i prostora u kojem živimo.

Uz sve ovo ministar je definirao i tri strateška pravca i to: „Naše prvo i temeljno određenje prema prirodnim vrijednostima Bosne i Hercegovine usmjereno je ka smanjenju gubitka biodiverziteta što će se realizirati kroz značajno povećanje površine zaštićenih područja (NP“UNA“ NP“Kozara i Sutjeska“, PP“Blidinje“ PP Hutovo Blato i dr.) čime ćemo ostvariti očuvanje diverziteta gena, vrsta i ekosustava.

Drugi strateški pravac je uspostava sustava konzervacije i održive upotrebe biodiverziteta kojim ćemo osigurati: uspostavu financijskih mehanizama i djelotvornog institucionalnog okvira za zaštitu biodiverziteta, intersektorski pristup u upravljanju prirodom, razmjenu znanstvenih i tehnoloških informacija, ali i očuvanje tradicionalnih znanja i praksi.

Treće, strateški pravac koji smo prihvatili je dugoročno smanjenje pritiska na biodiverzitet i ima za cilj osigurati opstojnost visokih vrijednosti biodiverziteta na našem području kroz kontrolu konverzije staništa i invazivnih vrsta, praćenje efekata globalnih klimatskih promjena i jačanje javne svijesti.“

„Bosna i Hercegovina sigurno stoji na putu zaštite svojih prirodnih vrijednosti, koje su neodvojivo bogatstvo zajednice naroda ovog dijela Europe, ali i svijeta.Stoga ćemo učiniti svaki napor u našoj nedovoljno bogatoj zemlji kako bi uz pomoć iskustava dobre prakse, ali i potrebita materijalnih sredstava uspostavili održive sustave gospodarenja prirodom“ istaknuo je na kraju svog obraćanja ministar dr.sc. Nevenko Herceg.