BiH se treba ugledati na Njemačku

Profesor Hubig, koji je studirao filozofiju, nauku kulture i tehniku, je priznati svjetski stručnjak za područje etike tehnike. Na traženje Udruženja njemačkih inžinjera, izradio je etički kodeks tehnike, koji je EU usvojila kao važeći etički kodeks u tehnici na cijelom prostoru Unije. O Banjaluci ima samo riječi hvale. Većinu slobodnog vremena između predavanja koristi za šetnje po gradu. Pravi duge šetnje alejama i stazama pored Vrbasa, a posjetio je i tvrđavu Kastel, većinu drugih znamenitosti i kulturne institucije.

Mediji krivi za lošu sliku o Banjaluci

Sa studentima, asistentima i profesorima sa Filozofskog fakulteta je u jednodnevnom izletu obišao slapove Krupe, pravoslavni manastir u Krupi, odmaralište Zelenkovac, i jezero Balkana pokraj Mrkonjić Grada, koje ga podsjeća na engleski vrt. „To su sve ljepote koje su zaslužile da budu turistički mnogo bolje iskorištene. Sigurno ću naredni put kada dođem iskoristiti više vremena da uživam u tim ljepotama“, kaže profesor Hubig. Ipak, kaže da potencijal Banjaluke nije dobro iskorišten, što se posebno vidi iz toga što ima veoma malo turista. Kaže da je zahvaljujući medijskim izvještajima imao iskrivljenu sliku o Banjaluci i da je pozitivno iznenađen onim što je tu vidio. Međutim, potrebno je izgraditi ekonomsku infrastrukturu i obrazovne institucije, za koje kaže da još uvjek nisu na zadovoljavajućem nivou. „One još nisu dosegle nivo koji jedna metropola mora imati“, upozorava on.

Previše istorije filozofije, premalo praktične filozofije

Prema njegovom mišljenju, kulturni život u gradu dosegao je viši nivo od naučnog. Vidi velike investicije u gradu, što pozitivno ocjenjuje, ali zapaža da se veći dio odnosi na objekte uslužne djelatnosti, te vlastima savjetuje da se više usmjere na stvaranje ekonomsko tehničke infrastrukture i na privlačenje stranih ulagača. I sa motivacijom studenata za filozofijom je jako zadovoljan. Uočio je veliki interes i odlučnost, ali težište filozofije je, primjećuje, previše na filozofiji istorije, dok su ostala područja zapostavljena.

„Koliko ja vidim, još uvijek ne postoji sistematsko izučavanje filozofije sa poddisciplinama poput etike ekologije, etike ekonomije, etike tehnike, etike medicine, te bioetike; ali nema niti teorijskih sistemskih disciplina poput logike, filozofije jezika, teorije odlučivanja i djelovanja, i tako dalje“.

Filozofiju uvesti u sve škole

Kaže da je BiH potrebna solidna filozofska baza ako se želi ubrzano razvijati. Društvima koja se nalaze na prekretnici, poput BiH, potrebna je filozofija, jer se, mišljenja je profesor Hubig, samo kroz pravni i politički okvir ne može postići razvoj. Kaže da pravna država nikad i nigdje vlastitim snagama nije postigla sopstveno prizanje. „Potrebna je filozofsko etička temeljna orjentacija da bi to moglo funkcionisati. To se mora postići kroz osnovno obrazovanje i kroz sve druge stepene obrazovanja. U Njemačkoj, naprimjer, postoji obavezni udio filozofije u skoro svim stručnim školama”, kaže on.

Internacionalizacija BiH se ne smije žrtvovati

Iako kaže da se situacija jedne zemlje ne može lako prenijeti na drugu, Bosna se može ugledati na Njemačku, jer, tvrdi profesor Hubig, nije slučajno da je Njemačka nakon rata vrlo brzo uz međunarodnu pomoć postigla čak veći stepen industrijalizacije od Francuske i Engleske. „To se, naravno, ne može tako jednostavno prenijeti na Bosnu, ali svaki novi početak donosi šansu da se uspostave strukture za budućnost, jer ne postoji uteg starih sistema, tehnologija i investicija, koje bi se inače morale amortizovati“, ističe profesor Hubig. Njegova najvažnija poruka je da se zemlja ne smije izolovati jer u globalizovanom svijetu šansu imaju samo oni koji se povezuju sa svijetom, i poručuje: Uređujte vaše entitete i unutrašnje odnose kako hoćete, ali ne smijete dozvoliti da proces internacionalizacije, odnosno povezivanje sa svijetom, postane žrtva toga.