BiH zemlja sa najmanje firmi po glavi stanovnika u Evropi

Projektima SPIRA USAID-a, vladinih i nevladinih organizacija i agencija se želi skratiti registracija preduzeća na jedan dan kako bi se povećao broj preduzeća u BiH. Trenutno je omjer nepovoljan: Tek sedam preduzeća na hiljadu stanovnika. U RS, naprimjer, postoji 15.000 malih i srednjih preduzeća. U njemačkoj pokrajini Baden Vitenberg, koja je površinom jednaka RS, taj broj iznosi preko 400.000.

ADMINISTRACIJA I BIROKRATIJA

Vojislav Petković je biznismen od 1988 godine. Ima porodičnu firmu u Trnu kraj Banjaluke sa deset zaposlenih koja se bavi proizvodnjom namještaja. Za razgovor, koji često prekida zvono mobilnog telefona, nema mnogo vremena. Sa birokratijom, kaže nema problema za koju u šali kaže:

„Ja bih prvo da termin birokratije zamijenimo administracijom jer ja kad čujem birokratija već unaprijed nekog osuđujem da nešto ne radi“, kaže Petković i dodaje:

„S obzirom na dugogodišnje iskustvo u ovom poslu možda i zato što sam navikao na neke njihove postupke ja nemam u poslovanju problema sa administracijom“.

Petković smatra da su kamatne stope visoke, ali da zahvaljujući dobroj kreditnoj istoriji njemu nije teško doći do relativno prihvatljivih kredita.

„Dugo godina sam već u banci poznaju me, imam dobru kreditu istoriju. Dobro prolazim zato što sam založio svoju ličnu imovinu. Zato je i moja odgovornost u poslovanju veća“, kaže Petković.

Ipak, on je mišljenja da kamate mogu i moraju biti niže, jer, kako kaže, naročito za ljude koji počinju posao i koji nemaju nekretnina, visoke kamate predstavljaju veliku barijeru. Za njegovo poslovanje najnepovoljnije utiče Zakon o radu, i smatra da ga je potrebno izmijeniti.

Sa poslovnim partnerom Čedomirom Kovačevićem trenutno radi na ukrupljavanju sitnih proizvođača i dobavljača u klaster, kako bi zajedno bili konkurentniji.

„Kako su nestali veliki proizvođači namještaja sa ovog terena jedino je rješenje u udruživanju malih i stvaranju nekih sistema koji mogu na tržištu se nositi sa konkurencijom“, ističe Kovačević.

Mnogo ljudi sa kojima se susreo a koji imaju dobre poslovne ideje, najviše se žale, kaže Kovačević, na nemogućnost dobijanja kapitala.

„Problemi su u nemogućnosti dobijanja kvalitetnih sredstava za ljude koji imaju znanje, a nemaju kapital. Proizvod takvog stanja su prošla vremena gdje su ljudi radili u velikim sistemima imali određene zadatke i raspadom tih sistema su ostali i bez sredstava dakle sa idejama i znanjem ali bez mogućnosti da osnivaju samostalno svoj biznis“, procjenjuje Kovačević.

NEPOVOLJNI KREDITI ZA POKRETANJE PREDUZEĆA

Nikola Vukmirović, direktor Republičke agencije za mala i srednja preduzeća RS, takođe najveću prepreku za početak biznisa vidi u nedostatku početnog kapitala. On međutim kaže da će se Investicionom razvojnom bankom, koju Vlada RS pokreće u septembru, dio tih problema riješiti:

„Za pokretanje biznisa sredstva su vrlo bila oskudna sve do osnivanja Investicione razvojne banke koja je predvidjela rješenja za to da se dobijaju start up krediti i podsticajna sredstva za pokretnje biznisa“.

Prema Vukmiroviću, cilj je da se radnja otvori za dan a preduzeće za sedam dana. On je uvjeren da je cilj realan jer, kako kaže, prva faza projetka Giljotina propisa je uspješno završena. Giljotina propisa je projekat vlade RS kojim treba da nepotrebni propisi budu ukinuti i tako olakšano pokretanje biznisa.

Aleksandra Bijelić, iz privredne komore RS ima spisak problema na koje im se biznismeni najčešće žale. To su administrativno pravne prepreke, posebno pri registraciji preduzeća. Tu su zatim siromaštvo mjera za podsticaj razvoja malih i srednjih preduzeća, te nedostatak vlastitog kapitala i nepovoljni krediti uz visoke kamate. Poseban problem su prema tim podacima, visoka siva ekonomija, skupe komunalne usluge i nedostatak zaštite domaće proizvodnje.

Prema Bijelićevoj, to je samo dio problema. Veliki problem predstavlja nedostatak obrazovanja biznismena:

“Postoji veliki nedostatak originalnih poslovnih ideja. Svjedoci smo da su većina novoformiranih preduzeća u oblasti uslužnih i trgovinskih djhelatnosti. Vrlo malo je preduzeća koja pokreću neke proizvodne procese. Nažalost.

Agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća planira biznisom zaraziti djecu još u osnovnoj školi, kako bi stekli poslovni mentalitet. Vukmirović kaže da je porazna činjenica da djeca biznismena uglavnom nemaju želju da i sami pokrenu neki biznis.

“A počećemo od jeseni odnosno od početka nove školske godine da krenemo sa tim i u osnovnim školama kako bi redovnim putem redovnim obrazovanjem stvorili i kreirali preduzetnički naraštaj.

GRAĐANSKA INICIJATIVA

Miroslav Radinković sa kolegama iz banjalučkog EXIT centra radi na projektu Inovativni centar Banja Luka. Cilj: formirati poslovni inkubator za 30 preduzeća mladih ljudi sa dobrim i kvalitetnim poslovnim idejama. Radinković o tome kaže:

„Ti mladi ljudi će doći u organizovani sistem u kojem će dobiti određeni set usluga dobijaće usluge koje se odnose na obuku, dobijaće kvalitetne izvore informacjia, dobiće i informacije iz područja njihovog stručnog znanja. Pored toga, dobiće mogućnost povezivanja sa stranim partnerima koji funkcionišu unutar drugih inkubacionih centara“.

EXIT centar ima iza sebe uspješno proveden projekat poslovni inkubator za informacione tehnologije iz 2006. godine. EXIT centar podržavaju EK u BiH, vlade Norveške, SAD, Velike Britanije, AS grada Banja Luka i drugi. Iako se prvenstveno bave promocijom informacionih tehnologija, u domenu njihovog interesovanja je sve što se odnosi na unaprijeđenje poslovnog ambijenta.

Razvojna agencija grada Banja Luka takođe ima projekat obrazovanja ljudi u malom kućnom biznisu. Agencija je osnovala Centar za mali biznis. Nekoliko puta sedmično na radionice dolaze ljudi koji žele pokrenuti vlastiti kućni biznis. Jedna od radionica je učenje crtanja na staklu i plasman gotovih proizvoda. Ivan Babić iz Agencije kaže:

„Ljudi bi kroz ove radionice trebali da pronađu preko centra plasman kupce za svoje proizvode. Isto tako, organizovali smo i seminar od ideje do biznisa za one koji žele da pokenu svoje vlastito preduzeće ili firmu. Oni bi na neki način trebali da prođu obuku u pravljenju biznis planova.

Ljudi koji radionice pohađaju su nezaposleni, povratnici, ali i ljudi koji žele dodatnom zaradom popraviti kućni budžet.

Milan Pejić je inženjer po struci, a njegov cilj je da razvije mali biznis preko agencije.

Sabina Šerić je tu prvestveno iz hobija, ali i iz želje da u slobodno vrijeme nešto ostvari.

„Želim da sa mojim prijateljicama napravim malu zajedničku radionicu u kojoj bi se vremenom moglo nešto i zaraditi“, objašnjava ona.

USAID SPIRA

Iako je još dalek put do toga da broj preduzeća u BiH dostigne broj u EU, prvi koraci u uklanjanju birokratskih prepreka su načinjeni.

Cilj USAID-ovog Projekta SPIRA je da malim i srednjim preduzećima olakša pristup tržištu putem smanjenja administrativnih prepreka za njihovo osnivanje i rad. USAID SPIRA provodi aktivnosti ka smanjenju upliva države, unaprijeđenju zakonskog okvira za preduzetnika, te unaprijeđenju procesa i usaglašavanju zakona i propisa kojima se reguliše ekonomski razvoj. Kako bi se obezbijedilo da jednom usvojene politike, procedure i odredbe dobiju potrebnu podršku, USAID SPIRA pruža tehničku pomoć institucijama i pojedincima koji potpomažu primjenu ovih reformi, istovremeno vodeći računa o njihovoj usklađenosti sa direktivama Evropske unije.

Zahvaljujući, na primjer, zakonodavnim izmjenama koje se tiču pojednostavljenja procesa provjere ispunjavanja minimalnih tehničkih uslova, pokrenutim od strane USAID SPIRA projekta, vrijeme potrebno za pokretanje zanatsko-preduzetničke djelatnosti u Republici Srpskoj iz oblasti trgovine, ugostiteljstva i zanatstva je smanjeno sa 34 na osam dana, što predstavlja skraćenje procedure od 76 procenata.

Dodatno pojednostavljenje ostvareno je putem razvoja, implementacije i testiranja procedure za brzu registraciju zanatsko-preduzetničke djelatnosti u opštinama Mrkonjić Grad i Laktaši.

Rezultat je registracija zanatsko-preduzetničke djelatnosti za samo jedan dan.

U cilju podrške stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora i jednakih uslova poslovanja u oba entiteta BiH, slične zakonske izmjene neophodno je izvršiti i u Federaciji BiH i u tom smislu USAID SPIRA je započela sa pružanjem tehničke pomoći nadležnim ministarstvima Federacije BiH.