Bijela kuga – crna stvarnost Bosne i Hercegovine

Muharem Begić i njegova supruga Zineta imaju troje djece. Dječiji doplatak od 50 maraka primaju samo za jedno dijete. „Petoro nas je u porodici i niko ne radi. Živimo od moje penzije koja je najniža u Bosni i Hercegovini i iznosi 296 maraka“, priča Muharem. Begići spadaju u kategoriju porodica s više djece, kojih je u BiH sve manje.

Ostvarivanje prava porodica s djecom, različito je od kantona do kantona, a razlikuje se i u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Najpovoljnija situacija je u Kantonu Sarajevo gdje se samo za dječiji doplatak mjesečno izdvaja oko milion i 250 hiljada maraka. Mjesečno po djetetu 49,5 KM. Emina Dubravić, ministrica za socijalni rad, kaže da je bilo inicijativa za povećenje tog iznosa, ali bez uspjeha. „Nažalost, finansijska situacija ne dozvoljava da povećamo iznos za dječiji doplatak. Po zakonu o uštedama, po svemu sudeći, i taj iznos će se morati korigovati i smanjiti za 10 posto“, ističe ministrica Dubravić.

Različita prava porodilja

Jedan od problema je i različit tretman porodilja, u ovisnosti od entiteta ili kantona. U Republici Srpskoj porodilje 12 mjeseci porodiljskog odsustva primaju puni iznos plate. U Federaciji BiH zaposlene porodilje samo u nekim kantonima primaju 60 posto prosječne plate, a nezaposlene 20 posto. I u glavnom gradu BiH situacija je različita od općine do općine. Osmo Babić pomoćnik načelnika općine Centar Sarajevo kaže kako ta općina broji 1680 korisnika dječijeg dodatka a od toga djece 2.780. Ni u Kantonu Sarajevo nema nikakvog posebnog oblika pomoći za višečlane porodice.

Sve manje prvačića

Na području Federacije BiH je u ovoj školskoj godini u osam od deset kantona utvrđen smanjen broj prvačića, potvrdili su iz Ministarstva obrazovanja. Amela Ibrović prije nekoliko dana upisala je kćer u prvi razred osnovne škole. „Nevjerovatan mi je podatak da u prvom razredu ima samo 16 učenika! Ono što je činjenica je da za jednog đaka treba mnogo novca i to je vjerovatno jedan od razloga zbog smanjenog broja djece u našoj zemlji!“ kaže Amela.

I anketirani građani smatraju da je osnov smanjenog broja djece loša ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini. „Stabilna ekonomska podloga je osnova za normalan život. Ljudi ne mogu planirati svoje porodice! Zbog toga i nemamo prvačića kao nekada“, govori jedna Sarajka. „Imam tri sina. Niko se ne ženi upravo iz razloga jer nema posla niti bilo kakve perspektive!“, dodaje njena sugrađanka.

Iz federalnog Ministarstva obrazovanja su poručili da će od Vlade tražiti preduzimanje određenih mjera i projekata kojima će se stimulisati rađanje. „Jer, ako se ovaj trend nastavi, mi ćemo za kratko vrijeme biti zemlja staraca“, ističe Asim Zečević, pomoćnik federalnog ministra rada i socijalne politike.

Preventivne mjere

Ministarstva za porodicu, omladinu i sport i Savjet za djecu RS nedavno su organizovali akciju pod nazivom "Konferencija beba" pod sloganom "Ljepša Srpska - Brojnija Srpska" čiji je cilj da se javnost upozna o nepovoljnoj demografskoj slici u RS. Simbolična konferencija beba je poruka svim građanima da vode računa o porodici, jer je porodica veoma važan stub na kome počinju i država i sve vrijednosti ne samo ovog društva nego uopšte moderne civilizacije.

Autor: Sanel Kajan

Odg. urednik: Svetozar Savić