Bin Laden objavio rat Pervezu Mušarafu

Najava izbornog termina došla je potpuno iznenadno. Već 6. oktobra bi kako je juče saopštio glasnogovornik vlade, parlament i pokrajinske skupštine trebale odlučiti o ponovnom izboru Mušarafa. Ovaj datum iz dva razloga ima veliki značaj: 18. oktobra, dakle tek dvije sedmice nakon izbora u zemlju će se vratiti Benazir Bhutto, najznačajnija opoziciona političarka koja osam godina živi u egzilu. Drugo, Mušaraf želi da ga bira parlament u kome dominiraju predstavnici njegove partije. Opozcijia okupljena oko bivšeg premijera Benazir Bhutto i Nawaza Sharifa žele da se paralmentarni izbori održe tek naredne godine i tek nakon toga da se donese odluka o novom predjedniku.

Opozicija je na predhodnu Musharafovu odluku reagovala ogorčeno što se može razumjeti. Računala je naime već dugo vremena na sklapanje sporazuma sa predsjednikom koji bi joj omogućio učešće u radu vlade. Iako se Mušaraf želi odreži svoje funkcije šefa Armije, opozicione partije žele bojkotovati parlament i organizovati masovne proteste. Više se ne govori ni o kakvom sporazumu sa Muašarafom.

Pakistanski predsjednik s druge strane istovremeno pokušava ubijediti Washington da još aktivno učestvuje u političkom životu i da može efektivno voditi borbu protiv terorizma. On zna da će mu armija biti odana toliko dugo dok dobija vojnu pomoć iz Washingtona.

To što je Osama bin Ladenu u video poruci objavio rat, pokazuje da je Al kaida registrovala da se trenutna situacija u pograničnim područjima prema Afganistanu razvija u korist pobunjenika. Vojska svakodnevno, bespomoćno mora posmatrati, kako islamisti iz njenih redova otimaju vojnike i ubijaju ih.Bin Laden za te otmice želi preuzeti odgovornost kako bi terorsitičku organizaciju širom svijeta još više profilirao kod svojih sljedbenika. Istovremeno, Al Kaida je prepoznala Ahilovu petu pakistanskog predjednika: armijase pribojava islamista. Otkako je armija preuzela kontrolu nad Crvenom džamijom u Islamabadu u julu, u samoubilačkim napadima smrtno je stradalo stradalo 270 osoba.

Ključno pitanje koje se sada postavlja zapadu i Sad da li je pokušaj približavanja između Mušarafa i dekomratskih snaga kompletno propao i da li se sigurnosna situacija, prije svega u provincijama još više pogoršala. Ukoliko je odgovor na oba pitanja pozitivan, Mušaraf će morati voditi borbu na dva fronta koji međutim ne može dobiti.