Bivši šef McDonald'sa - Berluskonijev glavni čovjek za kulturu

Kada je bivšeg šefa McDonald'sa u Italiji Maria Resca, premijer te zemlje Silvio Berlusconi imenovao generalnim direktorom 450 muzeja i arheoloških nalazišta, ovaj je pokreno smionu i kontroverznu kampanju.

„Ako ih ne posjetite, mi ćemo ih odnijeti. U Italiji vas očekuju najveća remek djela iz historije umjetnosti. Otkrijte ih ponovo!“. Ovaj slogan, koji se pojavio na plakatima po gradu i na You Tube-u, prikazuje Koloseum u Rimu kao gradilište.

„Muzeji su za vas, za nas, za sve“, izjavio je za Deutsche Welle Mario Resca u Ministarstvu kulture u Rimu, gdje je u septembru prošle godine preuzeo novu funkciju. „Oni nisu namijenjeni samo stručnjacima, niti samo turistima. Želim da Italijanima muzeji budu sastavni dio života.“ Dodao je da kulturni turizam postaje sve značajniji, te da se sve zemlje trude privući što više posjetitelja na najznačajnije kulturne destinacije“.

Prošle godine muzej Louvre u Parizu posjetilo je 8,5 miliona ljudi. Galerija Uffizi u Firenci, s djelima Caravaggia, Michelangela i Boticellia, zabilježila je samo 1,6 miliona posjeta, ističe Resco. On tvrdi da Italija mora uložiti više napora kako bi se poboljšala turistička ponuda. Neophodno je obogatiti sadržaje na turističkim web stranicama, naprimijer, prijedlozima za izlaske, restoranima, knjižarama, a potrebni su i turistički vodiči koji govore nekoliko jezika, te prijateljski raspoloženo osoblje.

Društvo zazire od umjetnosti

Međutim, negov cilj da se kultura „valorizira“, da joj se da poseban značaj, neke ljude čini nervoznima. „Valoriziranje je ključna riječ“, rekla je profesorica historije umjetnosti iz Rima, Silvia Ginzburg, „ali ne možete dati vrijednost nečemu o čemu ne znate mnogo“.

Prije godinu dana Ginzburgova i nekoliko njenih kolegica pokrenule su peticiju na internetu, protiv politike za koju smatraju da je svela umjetnost na puku potrošačku razinu. Uspjele su prikupiti više od 7.000 potpisa, akademika, arheologa i direktora muzeja iz svih dijelova svijeta. „Odluku da dođe čovjek sa iskustvom iz McDonaldsa, ili neke druge firme, koja nije iz sfere umjetnosti, smatrali smo lošom“, rekla je Ginzburg.

Sukob interesa

Kritičari također optužuju Resca za sukob interesa. Naprimijer, on je na čelu izdavačke kuće Mondadori. Jedan od njenih segmenata je i Mondadori Electa, koja izdaje knjige o umjetnosti i upravlja knjižarama muzeja.

Međutim, obje strane se slažu u tome da je kulturnoj baštini Italije neophodno finansiranje. Resca pokušava da poveća prihode iznajmljivanjem historijskih lokacija firmama i iznajmljivanjem umjetničkih djela stranim muzejima, čemu se Ginzburg žestoko protivi. “Ne kažem da ne trebate razmišljati o tome kako zaraditi novac, ali sam sigurna da ga ne trebate zarađivati na ovaj način. Možda ćete danas zaraditi više, ali time uništavate sve”, rekla je Ginzburgova.

Resca, međutim, osporava optužbe da će uništiti kulturnu baštinu svoje zemlje. “Koja je moja uloga ovdje? Da razvijam, promovišem i motiviram tim stručnjaka koji imamo”, rekao je Resca. Nismo u mogućnosti 40 godina posvetiti samo proučavanju starina i arheoloških nalazišta, a da ih ne znamo promovisati. Dakle, ja pomažem u njihovoj promociji.”

Rasprave o kulturnoj baštini sve učestalije

I dok Resca priprema otvaranje izložbe italijanskih umjetnina na Trgu nebeskog mira u Pekingu, te proslavu partnerstva Ministarstva kulture sa Googleom, (koje podrazumijeva digitalizaciju knjiga u dvije nacionalne biblioteke), njegovi kritičari odlučno se protive njegovom imenovanju za generalnog direktora 450 muzeja i arheoloških nalazišta, .

Ali, Resca je navikao na napade, iste s kakvima se suočavao kada je pokušao dovesti McDonald’s u zemlju poznatu po bogatoj tradicionalnoj kuhinji. “Mi nemamo sirovina. Mi nemamo energiju. Nemamo naftu”, rekao je Resca. “Globalizacija je izazov za sve zemlje širom svijeta. Ali, mi imamo prednost koja je u našim kulturnim dobrima”. Dok se nastavlja utrka u tome koja će zemlja privući najveći broj turista, u Italiji se vodi debata kako je najbolje promovisati kulturnu baštinu ove zemlje.

Autor: Merima Džeko

Odg. urednica: Jasmina Rose