Biznis ili ekologija? Kremlj oduzima licence stranim naftnim koncernima u Rusiji

Pritisak Moskve na strane naftne koncerne, koje posjeduju licence za eksploataciju ruske nafte i gasa raste. U ponedjeljak je koncernu Shell oduzeta dozvola za eksploataciju nafte i gasa na ostrvu Sachalin 2, koju ova britansko-nizozemska kompanija provodi zajedno sa japanskim firmama Mitsui i Mitsubishi. Navodno se, prilikom izgradnje naftovoda i gasovoda, nije vodilo računa o zaštiti čovjekove okoline, o šumama i rijekama. Naftni eksperti sa Zapada smatraju da se iza odjedanput otkrivene ljubavi prema prirodi i okolišu kriju snažni ekonomski interesi Rusije. Strani koncerni poput Shella imali su sa Rusijom sporazum pod nazivom Production Sharing Agreement. Riječ je o ekonomskom sporazumu, koji je nastao u vrijeme kada Rusija nije imala sopstvenog kapitala za gradnju gasovoda i naftovoda niti tehnički Now-How i kada su cijene nafte bile niske. Licence su strani naftni koncerni plaćali od novca, dobijenim prodajom gasa i nafte.

Situacija se sada promijenila. Energetska industrija u Rusiji potpuno je u rukama Kremlja i ruskog predsjednika Wladimira Putina. Sada je ona dakle pod kontrolom države, kojoj je trn u oku činjenica da se najveći izvori za eksploataciju nafte i gasa nalaze u rukama stranih koncerna. Naravno da ruska vlada nije toliko zabrinuta za okoliš i ekologiju koliko za novac. To se vidi i po izjavama ruskog ambasadora u Japanu. On je u srijedu rekao da bi se problem do kraja godine mogao riješiti, kada bi u sve bio uključen ruski koncern Gasprom, koji je vlasništvo Kremlja i koji ima monopol na tržištu nafte i gasa u Rusiji. Japanci su već popustili. Naftni koncern Mitsui je spreman da proda 3% od 25 % akcija Gazpromu a Mitsubishi 2% od ukupno 20%. Shell za sada sve drži u tajnosti.

Ali to nije sve. Exxone Mobil, koncern koji eksploatira naftu u zoni sibirskog ostrva Sahalin 1, privremeno je prestao sa eksploatacijom nafte i gasa. To je treća kompanija kojoj prijeti oduzimanje licence i prekid ugovora sa Rusijom. Isti je slučaj sa francuskim koncernom Total koji sa norveškom kompanijom Norsk Hydro u regionu Kharyaga na Antarktiku eksploatira 20.000 barela nafte dnevno. Kremlj treba sada da ispita da li koncern Total ispunjava svoje obaveze.

Zanimljivo je, kako primjećuje ruski dnevnik «Vedomosti» da nijedan ruski naftni koncern nije ispao iz igre. Istinski razlog nije dakle zaštita okoliša i ekologija već ulazak Gazproma u cijeli biznis.