Biznis na prvi pogled
20. juni 2018
Na četvrtoj konferenciji u okviru njemačke inicijative za pronalaženje dobavljača sa Zapadnog Balkana ("Einkaufsinitiative Westbalkan") održane 18. i 19. juna u Frankfurtu spojeno je 50 njemačkih preduzeća sa 130 firmi iz zemalja bivše Jugoslavije i jednom iz Albanije. Održano je 500 brzih sastanaka (SpeedDating) između potencijalnih njemačkih kupaca i potencijalnih liferanata. „Ovo je najveći broj ostvarenih susreta", izjavio je Dr. Silvius Grobosch, direktor Njemačkog udruženja za materijale, nabavku i logistiku (BME), koje skupa sa ograncima njemačke privredne komore u zemljama Zapadnog Balkana organizuje konferencije dobavljača.
Za njemačku privredu veoma je interesantan metaloprerađivački sektor, elektronika, dobavljački sektor za auto-industriju, sektor obrade i prerade plastike i guma. Njemačka je postala najvažniji trgovinski partner za zemlje Zapadnog Balkana i jedan od najvećih investitora u ovu regiju. Jedan od razloga je što Kina zbog udaljenosti, Rusija zbog sankcija i Turska zbog političkih razmirica, nisu više toliko atraktivne kao što su bile.
Velike prednosti Zapadnog Balkana
„Za njemačke firme prednost Zapadnog Balkana i Srbije je u blizini, u dobrom mentalitetu, kvalifikovanoj radnoj snazi i dobrim mogućnostima za rad. Ta spoznaja se proširila među njemačkim poduzetnicima", kaže Roland Seeliger, predsjednik Njemačko-srpske privredne komore. On ukazuje i da su poduzetnici shvatili da Kina nije tako povoljna kao što je ranije bila. „Naravno da je razlika kada robu transportujete sa 10.000 ili 1.000 kilometara udaljenosti. Zapadni Balkan ide u korak sa Srbijom u pogledu atraktivnih troškova proizvodnje. Mi smo u Srbiji jako prisutni i troškovi proizvodnje su nešto što nas čini sretnim", kaže Roland Seeliger.
Na konferenciji u Frankfurtu od ukupno 130 pozvanih firmi, po prvi put se pojavilo 8 firmi iz Makedonije, 5 sa Kosova i jedna iz Albanije. Najviše dobavljača bilo je iz BiH, čak 51 firma, 29 iz Srbije, 23 iz Hrvatske i 22 iz Slovenije. Konferencija se od 2015. održava jednom godišnje, po nalogu njemačkog Ministarstva za privredu i energetiku i Ministarstva za razvoj i privrednu saradnju. Ona je konkretan rezultat njemačko-britanske inicijative i Berlinskog procesa, koji je 2014. godine inicirala njemačka kancelarka Angela Merkel. Riječ je o intenziviranju privredne saradnje i reformi sa ciljem približavanja ovih zemalja Evropskoj uniji. Transferom znanja i tehnologije njemačke firme pomažu građanima ovih zemalja, otvarajući nova radna mjesta. Konferencija se održava se pod pokroviteljstvom njemačkog Ministarstva za privredu i energetiku i Ministarstva za razvoj i privrednu saradnju.
Bosanskohercegovačke firme najbrojnije u Frankfurtu
BiH za njemačke partnere predstavlja najveće iznenađenje. Ukupna trgovinska razmjena između Njemačke i BiH je 2017. iznosila 1,7 milijardi eura. Razlog je, kako kaže Sanjin Purgić iz Predstavništva njemačke privrede u BiH, jaka industrijska tradicija u metalno-prerađivačkoj industriji.
Namjenska industrija, proizvodnja naoružanja i municije u bivšoj Jugoslaviji bila je skoncentrisana u BiH, tako da je to iskustvo i znanje u obradi metala ostalo. Drugi razlog je što su firme, shvativši da uglavnom nemaju podršku vlasti, stvorile svoj mikrokosmos prilagođavajući se potrebama njemačkog tržišta. A treći je poznavanje njemačkog jezika i kulture s obzirom da je veliki broj ljudi iz BiH tokom rata izbjeglo u Njemačku.
Njemačko-srpska privredna komora u Srbiji i Predstavništvo njemačke privrede u BiH rade na uvođenju dualnog sistema obrazovanja. I dok u Srbiji za to u međuvremenu postoji zakonski okvir, BiH još kaska.
„Neke firme u BiH već primaju učenike na praksu, ali to još nije sistemski riješeno", kaže iz Sanjin Purgić i dodaje da Predstavništvo njemačke privrede u BiH već radi na tome: „Trenutno radimo na pilot-projektu pod nazivom 'Dualno obrazovanje u BiH'. Sa određenim poslodavcima dogovorićemo da učenici obavljaju praksu u firmama, mnoge firme i mnoge škole su zainteresovane za to. Međutim prepreku u BiH predstavlja sam obrazovni sistem i potrebno je izglasati nove zakone i nove propise."
Regionalna carinska unija
I Grobosch i Seeliger smatraju zajedničku carinsku uniju dobrom idejom. „Za nas preduzetnike su carinske prepreke veliki nedostatak za saradnju između zemalja. Takva carinska unija nije zamišljena kao zamjena za EU. U osnovi ona samo olakšava poslovanje u okviru zemalja jugoistočne Evrope i manifestirala bi u osnovi dobru saradnju tih zemalja. To je nešto što bi u cjelini moglo preći u EU. Stoga sam ja prema ideji carinske unije otvoren i podržavam je", kaže predsjednik Njemačko-srpske privredne komore Roland Seeliger.
Šanse koje firme iz Njemačke i sa Zapadnog Balkana na ovoj vrsti konferencije imaju da se sretnu sa potencijalnim kupcima, naručiocima i da to sve obave za jedan i po dan, su ogromne i nude prednosti za obje strane. „Razmislite, kada bi njemačke firme željele organizovati 5, 6, ili 7 termina, morale bi najprije otići za Hrvatsku, Srbiju, Sloveniju, BiH, potom identificirati firme i tu već gube i do 10 dana. A ovdje na našoj konferenciji u Frankfurtu je sve zgusnuto na jedan intenzivan dan. Naravno tu je priprema, ali ona se mora obaviti tako i tako. Mislim da drugi, koji se nisu pojavili na ovoj konferenciji, propuštaju veliku šansu. Ali mi ih ne možemo prisliti, možemo im samo ponuditi da učestvuju. Ko to ne prihvati, sam je kriv.
Ljubav na prvi pogled
Iz ovih brzih susreta tzv. SpeedDatinga, zna da se rodi i ljubav na prvi pogled. Ali njemačke firme prije svega imaju svoj interes jer im trebaju dobavljači ali kada su zadovoljne kvalitetom i isporukom traže partnerstvo na duge staze i ulažu know how - znanje i tehnologiju u te firme. A za partnerstvo na duge staze, kako kaže Dr. Silvius Grobosch, važno je upoznavanje i povjerenje: „Kada kažem to je super dobavljač, onda ću možda prebaciti dio moje proizvodnje u njegovu zemlju. U tom smislu je to dugoročna perspektiva za zemlje koje su prisutne na ovoj konferenciji".
Svako ko se nije pojavio ovaj put na konferenciji, ima šansu da se prijavi za sljedeću konferenciju koja se 2019. u organizaciji njemačkog BME održava u Dortmundu. Šef BME Silvius Grobosch preporučuje dobavljačima sa Zapadnog Balkana odlazak na Central Eastern European Forum (CEE), koji se održava u oktobru ove godine u Pragu. Tu bi firme sa Zapadnog Balkana u Pragu bile u krugu zemalja istočne Evrope od Estonije, preko Poljske, Češke, Slovačke do Bugarske.
"U Pragu na CEE ne dolazi samo do spajanja firmi i Matchmakinga već su tu i predavanja na kojima se posreduje znanje i razmjenjuju iskustva, tako da bi to bio korak dalje za dobavljače sa Zapadnog Balkana.”