Bjelorusija - crni spiskovi i borba za preživljavanje

Krajem veljače su svi veleposlanici EU zemalja napustili Minsk, nakon što je predsjednik Bjelorusije Viktor Lukašenko protjerao poljskog veleposlanika iz zemlje. Lukašenko ponovno traži način da se približi svom velikom bratu Rusiji, a oporba za to vrijeme koristi priliku da na ulicama Minska iskaže svoje nezadovoljstvo. "Sloboda" - uzvikuju demonstranti na prvoj odobrenoj demonstraciji od krvavih prosvjeda zbog spornih predsjedničkih izbora u prosincu 2010. godine.

Svakodnevna borba za preživljavanje

Oko 2.500 ljudi je unatoč hladnoći proteklog vikenda marširalo kroz Minsk ističući svoje zahtjeve za većim plaćama, oslobađanju političkih zatvorenika i demokratskim reformama. Time ih je došlo više nego što se očekivalo, ali ipak premalo da bi se mogao vršiti pritisak na vladu, žali se oporbeni političar Viktor Kornejenko. Mnogi građani Bjelorusije su trenutačno isuviše zaokupljeni borbom za preživljavanjem, zbog čega tek rijetki imaju vremena i volje da demonstriraju, kaže Kornejenko i dodaje: "Naš narod je prilagodljiv. Nekako već prihvaća pretrpljene gubitke. Mislim da se situacija razvija postupno, da nema velikog skoka". Kaže, značajno se primijeti da je oslabio životni standard.

Prosječna plaća službeno iznosi tri milijuna bjeloruskih rublji, što je blizu 300 eura. Ali je ujedno i velika inflacija, koja je samo prošle godine bila 110 posto. Sukobi s Europskom unijom i sankcije gotovo da i ne igraju ulogu za građane u njihovoj svakodnevnoj borbi za preživljavanje. Njima je jedino bitno kako će rasporediti mjesečna primanja, jer polovicu plaće u međuvremenu troše na prehranu. Prije godinu dana je za to bila potrebna tek jedna trećina plaće.

"Crni spisak" na kojem su nabrojani kritičari režima

Sankcije Europske unije ne pogađaju samo vladajuće političare, nego i oporbenjake. Vlada je na sankcije reagirala masovnim zabranama izlaska iz zemlje za kritičare režima. Predsjednik Lukašenko je potvrdio špekulacije da postoji "crni spisak" kritičara koji ne smiju putovati izvan zemlje. "Imamo je. Ona doduše još nije na snazi - ne u potpunosti. Ali će važiti!" - naglasio je Lukašenko na državnoj televiziji.

Jedan od onih za koje odmah počeo važiti "crni spisak" je Valentin Stefanovič, koji je vraćen s granice. Stefanovič je zamjenik predsjednika bjeloruske organizacije za ljudska prava Vesna, koja pruža financijsku i pravnu pomoć političkim zatvorenicima i njihovim obiteljima. Stefanovič, kao i mnogi drugi oporbenjaci, i dalje polaže nade u Europsku uniju i smatra da se vrata između Unije i Bjelorusije ne smiju skroz zatvoriti. "Vrata trebaju ostati još makar malo otvorena kako bi vlastodršci uvidjeli da mogu još nešto učiniti. Jer može biti opasno stjerati u kut osobu kao što je Lukašenko. Ne opasno za Europljane, nego za nas", upozorava Stefanovič.

U ovom trenutku se međutim barem čini da se tenzije na relaciji Minsk - Bruxelles ponovno smiruju. Dok je protekli petak (23.3.) bjelorusko ministarstvo vanjskih poslova najavilo da europski veleposlanici nisu dobrodošli u zemlji, u nedjelju (25.3.) se ta izjava već ublažila. Naglašeno je da Minsk pozdravlja povratak veleposlanika ukoliko Unija bude planirala "konstruktivniju politiku".

Autorice: Heike Rasche / Marina Martinović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić