Bjelorusija: Izbori u znaku manipulacija

Lukašenko je obećao pravedne izbore, ali stalno stižu informacije o zaplašivanjima i manipulacijama. Iako je datum izbora zapravo 23. septembar, preko 6.000 izbornih jedinica otvoreno je od već od 18. septembra. Svaki građanin s pravom glasa tako je dobio pravo da ranije izađe na izbore. U službenom saopštenju se kaže da je to urađeno kako bi građani imali vremena za glasanje jer u nedjelju idu u posjetu rodbini na selo ili uređuju vrtove.

Neovisni posmatrači su utvrdili da je u nekim izbornim jedinicima i do 50 posto ljudi glasalo ranije. Opozicija tvrdi da se u mnogim preduzećima prijetilo radnicima otpuštanjem, ukoliko ne izađu ranije na glasanje. Ranije glasanje omogućuje vlastima u službi Lukašenka da izmjene glasačke listiće u korist bjeloruskog diktatora.

Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz je odmah nakon ljetne stanke odaslao jasnu poruku u smjeru Minska. On je uoči parlamentarnih izbora u ovoj zemlji predsjedniku Bjelorusije Aleksandru Lukašenku poručio kako se od njega očekuje provođenje političkih reformi. Na prvom mjestu zahtjeva iz Bruxellesa našlo se oslobađanje političkih zatvorenika u Bjelorusiji i uspostavljanje "demokratskih standarda".

Dvostruka strategija

No, politika Europske unije naspram Bjelorusije nije uvijek tako nedvosmislena i jasna. Europska povjerenica za vanjske poslove Catherine Ashton govori o "dvojnoj strategiji". "S jedne strane su tu ciljane sankcije, a s druge dijalog s civilnim društvom", kaže Ashtonova. No EU je uvijek iznova pokušavala uspostaviti dijalog i sa samim Lukašenkom. Bjelorusija je tako, unatoč masivnim pritiscima na oporbu, ušla u program "Istočnog partnerstva", kojemu je cilj približavanje nekoliko bivših sovjetskih republika standardima EU-a. Neko vrijeme se i sam Lukašenko trudio poboljšati odnose s Bruxellesom te je obećavao otvoreniju politiku. U to vrijeme je i njemačka policija pružala aktivnu pomoć u obuci i materijalu svojim bjeloruskim kolegama, što se sada žestoko kritizira i oko čega je tijekom ljeta izbio skandal.

Sankcije bez učinka

No u odnosima Bruxellesa naspram Minska ipak prevladavaju kritika i distanca. To se posebice pooštrilo nakon predsjedničkih izbora u ovoj zemlji 2010. kada su vlasti u Minsku s dotad neviđenom brutalnošću ugušile kritike oporbe. Najkasnije od ovih događaja se na Bjelorusiju gleda kao ne "posljednju diktaturu u Europi". Bruxelles je odgovorio sankcijama: od 2011. za Bjelorusiju je na snazi zabrana izvoza oružja iz zemalja EU-a, a mnogim vodećim osobama Lukašenkovog režima je zabranjen ulazak u Europsku uniju. No ni Minsk ne spava. Nakon što su švedski aktivisti ljetos izveli akciju bacanja plišanih medvjedića s demokratskim porukama iz zrakoplova, Lukašenko je otjerao sve švedske diplomate iz zemlje. Sve u svemu, sankcije do sada nisu pokazale pretjerani učinak. Lukašenkov imidž u zemlji je doduše pretrpio malu štetu, a vrhuška u zemlji se ljuti što svoj novac ne može trošiti u nekom od mondenih europskih ljetovališta, ali to baš previše nije poljuljalo temelje režima.

Narod se nada pomoći - iz Moskve

Kakva je budućnost odnosa Bruxellesa i Minska? Neki, poput austrijskog ministra vanjskih poslova Michaela Spindeleggera, nadaju se da će Lukašenko popustiti. "Na kraju krajeva mu ne ostaju nikakve druge alternative", rekao je austrijski političar. Dobra poznavateljica situacije u Bjelorusiji Giselle Bosse sa Sveučilišta u Maastrichtu, međutim, smatra da će Lukašenko i dalje igrati na dosadašnju kartu naizmjeničnog okretanja Rusiji i Bruxellesu. "Ako ikome pođe za rukom okrenuti Lukašanka to će biti Moskva", zaključuje Bosse.

Trenutno i stanovništvo Bjelorusije tendira približavanju Moskvi. Prema ispitivanjima javnog mnijenja stanovnici, što se gospodarstva tiče, više očekuje od Rusije nego od EU-a. U oporbu vjeruje malo tko.Tako bi na kraju pobjednik parlamentarnih izbora u Bjelorusiji mogla biti - Rusija.

Autori: Christoph Hasselbach / Nenad Kreizer / Jasmina Rose

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić