1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Bliže li se socijalni nemiri?

1. maj 2009

Njemačka privreda se nalazi u dubokoj recesiji. Mnoge firme posežu za skraćenim radnim vremenom, što će privremeno ublažiti situaciju. Ali, mjere otpuštanja neće moći izbjeći.

https://p.dw.com/p/HhyZ
Socijalni nemiri, štrajkovi i demonstracije zahvatali su Njemačku kad god se suočavala sa otpuštanjem radnika i ekonomskom krizomFoto: picture-alliance/dpa

Prema ocjeni savezne vlade i vodećih ekonomskih instituta bruto društveni proizvod ove godine trebalo bi da se smanji za šest odsto, što će imati teške posljedice po tržište rada. Kaj Karstens, ekonomski stručnjak sa instituta Ifo u Minhenu kaže: "Na početku će primjena skraćenog radnog vremena malo ublažiti situaciju. Ali uprave preduzeća će sve više biti primorane da smanje broj zaposlenih, pošto kapaciteti neće biti iskorišćeni. Sličnog je mišljenja i njemački ministar privrede Karl Theodor zu Guttenberg kada kaže: "Ove godine računamo sa porastom broja nezaposlenih za 450.000 - na oko 3,7 miliona." Kaj Karstens dodaje da do 2010. godini instituti ne očekuju poboljšanje. "Krajem godine treba računati sa pet miliona nezaposlenih", smatra Karstens.

Alarmantan broj nezaposlenih

BdT Streik Stahlarbeiter Salzgitter
Radnici čeličane u štrajkuFoto: AP

Ovaj broj je alarmantan i izaziva veliku zabrinutost. Već kruže upozorenja na opasnost od socijalnih nemira kao posljedice sve većeg broja nezaposlenih. Juta Almendinger, predsjednica Naučnog centra za socijalno istraživanje u Berlinu i ekspert za kretanja na tržištu rada kaže da nije isključeno da bi moglo doći do nemira s obzirom na pet miliona nezaposlenih ili čak možda i više. "Ako ne pronađemo koncepte za integraciju ljudi u nove radne procese, taj rizik postaje realan i ne treba ga potcjenjivati."

Od odlučujućeg značaja je kako će politika reagovati na razvoj na tržištu rada. Riječ je o upozorenju koje su političke stranke vrlo ozbiljno shvatile. I političari žele spasiti što više radnih mjesta, za period nakon recesije. Tu postoji saglasnost sa poslodavcima koji bi željeli da zadrže svoje kvalifikovane radnike, kako nakon krize ne bi bili ponovo suočeni sa nedostatkom stručne radne snage. Jedan instrument za to je plaćeno skraćeno radno vrijeme, što znači da zaposleni dobija nadoknadu od Agencije za zapošljavanje ako u firmi mora da radi skraćeno.

Sabine Kinkartz/Mirjana Kuehne

Odg. urednik: Jasmina Rose