Bloger pušten ali diskusija o „ne-ratnicima“ se nastavlja

Rakar se sam prijavio policiji želeći demantirati glasine kako je on odgovoran za objavu, jer je registar branitelja postavljen s iste IP adrese s koje se održava i njegov blog. Iako se Rakar na, kako je izjavio, sugestiju Josipovićevog savjetnika za nacionalnu sigurnost Saše Perkovića sam prijavio policiji, mediji nagađaju kako ga se sumnjiči za kazneno djelo odavanja službene tajne zbog njegove ranije iskazivane sklonosti internetskim građanskim inicijativama, primjerice osmišljavanju tražilice za provjeru popisa birača.

Policija je potvrdila kako je pokrenula detaljnu istragu o autoru ili autorima objave fragmenata registra, no stručnjaci smatraju da će ona dugo trajati, a i pitanje s kojim ishodom s obzirom na složenost internetskog i provajderskog sustava.

Povlastice koje imaju „ne-ratnici“ mnogima bodu oči

Dotle se u Hrvatskoj nastavljaju polemike treba li ili ne objaviti popis hrvatskih branitelja. Premijerka Jadranka Kosor, kao i politika, pozicijska i opozicijska, smatraju da se registar ne može objaviti dok su na snazi postojeći zakoni. „Za sada nikakve inicijative u tom smislu ne postoje. Ustav jasno kaže svoje, zakon jasno kaže svoju. Agencija za zaštitu osobnih podataka je vrlo jasno, u nekoliko navrata, rekla što misli o objavi registra, ali isto tako pogledajte i stajalište HANFA-e (Hrvatska Agencija za nadzor financijskih usluga op.ur.), budući da je registar i rađen, jednim dijelom, zbog toga da bi branitelji mogli dobiti udjela u Fondu hrvatskih branitelja“, kazala je hrvatska premijerka Jadranka Kosor.

Zagovornici objave ističu kako su zakonska ograničenja tek izlika. Tako odvjetnica Jadranka Sloković naglašava kako se ne radi o privatnim podacima. „Sve se svodi na to da li određene osobe štite svoja neka stečena prava sa nekim podacima koji nisu istiniti“, ističe Sloković.

Podatak o preko 500 tisuća branitelja, odnosno povlastice što ih iz toga statusa izvlače mnogi „ne-ratnici“, ono je što bode oči svim zagovornicima objave popisa.

I Tuđman sumnjao u broj branitelja

Bujanjem popisa do preko 500 tisuća branitelja unesena je opravdana sumnja u kriterije za dodjelu tog statusa, ističe se godinama u permanentnoj raspravi o stvarnom broju osoba koje su aktivno sudjelovale u Domovinskom ratu. Još je pokojni prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman izražavao sumnju kako je daleko manji broj ljudi – od ovoga kojim se danas barata – bio na „prvoj crti obrane“.

Registar branitelja godinama je političko pitanje jer se bježi od toga da se točno utvrdi tko su bili ljudi koji su s oružjem u ruci obranili zemlju, a tko oni koji su na ovaj ili onaj način dali obol u toj obrani. Zbog toga se stalno tvrdi kako je mnogo njih nezasluženo završilo na popisu. Čak se govori o četvrtini „prekobrojnih“, ali očito i dalje nema političke volje da se ta tema rasvijetli, pa se pozivanjem na tajnost JMBG-a ili pak OIB-a zapravo žele prikriti manipulacije, čemu se protive i sami branitelji.

Otkrivanje lažnih branitelja

Da je razdvojen borbeni od neborbenog sastava HV-a, bilo bi to poštenije prema braniteljima, prestalo bi se sve sumnjičiti za malverzacije a i porezni bi obveznici blaže gledali na ogromne troškove. S obzirom da ništa od toga nije učinjeno, danas se svi bave potragom za onima ili onima koji su pustili popis u javnost a ne problemima branitelja, njihovim nezadovoljstvom odnosom društva prema njima,...

Podsjetimo, preksinoć (6.4.2010.) je na internetu objavljen djelomičan registar hrvatskih branitelja, i to preko njemačkog operatera iz Düsseldorfa. Pola sata nakon objave, adresi se više nije moglo pristupiti. Internetska se stranica navodno stalno rušila zbog prevelikog interesa građana. Namjera objavljivača je, kako je bilo navedeno na stranici, pored ostalog „razlikovanje branitelja iz borbenog sektora od onih iz neborbenog te otkrivanje lažnih branitelja“.

Autorica: Gordana Simonović

Odg. urednica: Marina Martinović