Božidar Đelić: „Pred Srbijom je velika budućnost“

Pored Privremenog sporazuma Đelić će voditi i kampanju za ukidanje viza za sve građane Srbije, te dobijanje statusa kandidata do kraja godine. „Ovo su samo neki od najvažnijih preduslova da bi Srbija do kraja 2012. godine postala punopravna članica Evropske unije. Uslov svih uslova u ovom času je stvaranje socijalno odgovorne proevropske vlade koja će biti u stanju preuzeti na sebe ovako ambiciozne planove i odgovornosti koje smo pred sebe postavili sami kako bi našim građanima bilo uskoro što bolje“, izjavio je Đelić.

Nakon susreta s predsjednikom Evropskog parlamenta Hans Gert Poteringom (Hans-Gert Poetering), desetinom uticajnih evropskih parlamentaraca, dvadesetak stalnih ambasadora zemalja članica pri Evropskoj uniji, gotovo cijelim kolegijem predsjednika Komisije Žoze Manuela Baroza (Hose Manuel Barroso), te dva puta sa evropskim komesarom za proširenje Olijem Renom (Olli Rehn), a kasno u srijedu i s visokim predstavnikom za zajedničku spoljnu politiku i bezbjednost, Havijerom Solanom (Xavier Solana), Đelić se zadnjeg dana trodnevne posjete Briselu sastaje s grupom viših stručnih saradnika u evropskim institucijama, novom grupom parlamentaraca i na koncu s nezavisnim lobistima i briselskim vođstvom ugledne njemačke fondacije Konrad Adenauer.

„Ciljevi zacrtani prošle godine“

Na pitanje da li iz Briela danas odlazi s uvjerenjem da će tri najvažnija cilja: ukidanje viza, kandidatski status i pristupanje novim evropskim fondovima – biti zaista i ostvareni u svega šest preostalih mjeseci ove godine, Đelić je odgovorio da su to ciljevi koje je „u ime države Srbije zacrtao još u junu prošle godine“ i da se od tada do danas nisu pomijenili ni ciljevi ni datumi njihove realizacije“.

„Tada su mnogi bili skeptični i govorili da to nije realno, da ne treba da na tako preambicioznim ciljevima trošimo ni sopstveni, a ni kredibilitet svoje zemlje. Danas, međutim, možemo sa zadovoljstvom konstatovati da je Srbija potpisala Sporazum o stabilizaciji, a u danima koji dolaze uradit ćemo sve što je u našoj moći da ovaj Sporazum bude i primijenjen. Početkom maja smo, kao što je poznato, dobili vrlo konkretne uslove za ukidanje viza. A što se tiče evropskih fondova uspjeli smo da apsorbujemo čak 93 odsto evropskog novca koji nam je bio na raspolaganju. Usvojili smo nacionalnu Strategiju evropskih integracija koja će sigurno dovesti do novih reformi i do kandidatskog statusa do kraja godine. Ostaje nam još da što je prije moguće formiramo socijalno odgovornu proevropsku vladu, da se Sporazum o stabilizaciji ratifikuje u Skupštini Srbije prije ljeta, te da usvojimo oko dvadeset novih zakona koji su već bili u prethodnom sazivu Skupštine, a koji su važan dio našeg proevropskog rasporeda aktivnosti. Uvjeren sam da će Srbija pod ovim uslovima uspjeti da dostigne sva tri cilja, a onda ćemo biti u poziciji da primijenimo i naš nacionalni program evropskih integracija i da budemo zemlja koja će sa punim pravom, počevši od 2012. godine polagati pravo na ulazak u EU“, izjavio je Đelić.

On je potvrdio da je dugoročno gledano, najvažniji sastanak tokom briselske lobističke misije, bio upravo susret s većinom stalnih ambasadora zemalja članica u sjedištu EU koji zastupaju interese svojih nacionalnih vlada u najvažnijem zajedničkom zakonodavno-upravnom tijelu - Savjetu ministara, ali da su najpragmatičnija bila dva posljednja susreta u srijedu – ponovni susret sa evropskim komesarom za proširenje i s visokim predstavnikom za zajedničku međunarodnu politiku i bezbjednost, Havijerom Solanom.

Saradnja sa Hagom

„Najvažnije teme razgovora sa Solanom bile su „pokretanje primjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Nekoliko sati ranije nam se dogodilo i hapšenje gospodina Župljanina što smo odmah predstavili kao samo još jedan od dokaza da Srbija radi sve što je u njenoj moći da zaokruži saradnju s Haškim tribunalom, te očekujemo da će Savjet ministara EU sa svoje strane, što je prije omoguće, pokrenuti postupak primjene Privremenog sporazuma i mehanizam ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju“.

Đelić je rekao da je druga važna tema razgovora na svim nivoima u Briselu bila misija Euleks na Kosovu. „Ponovili sam našu poziciju prema kojoj Srbija ne može prihatiti ni jednu stranu misiju koja nije statusno neutralna i koja na bilo koji način pokušava da implementira Ahtisarijev plan, a pogotovo ne možemo prihvatiti jednu misiju koja nije dozvoljena rezolucijom ujedinjenih nacija. Ponovili smo da je Srbija spremna za međunarodno prisustvo na njenoj teritoriji, ali samo u sklopu rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti. Izrazili smo, dakle, očekivanja da će EU imati pragmatičan, konstruktivan i principijelan pristup prema kojem Euleks mora proći provjeru pred Savjetom bezbjednosti UN i biti statusno potpuno neutralan da bi Srbija jednu takvu misiju uopšte mogla prihvatiti“, izjavio je Đelić.

Na pitanje da li su se hapšenjem Župljanina stvorili uslovi za još 'mekšu varijantu' u tumačenju zaključaka Savjeta ministara EU od 29. aprila u kojima je zapisano da je Srbija prije početka primjene Privremenog trgovinskog Sporazuma obavezna na „potpunu saradnju s Haškim tribunalom“, ali da se u zaključcima ne spominju imena optuženika, Đelić je izjavio da mu je rečeno da „haški uslovi neće biti povučeni sve dok takva saradnja ne bude zaokružena u potpunosti“. „Najviše je u našem interesu da tu saradnju obavimo na način kako se to od nas očekuje, a očekuje se da budu pronađeni, uhapšeni i izručeni svi preostali haški optuženici, kako bismo konačno mogli da se bavimo drugim, mnogo važnijim poslovima evropskih integracija, za koje Srbija već sada ima i kadrovske i institucionalne kapacitete“.

„Fleksibilna formulacija“

Đelić se složio s konstatacijom da je formulacija koja je zapisana u evropskim zaključcima od 29. aprila u Luksemburgu „fleksibilna“, ali i da „ne bi trebalo nikoga da dovede do zablude, jer se od Srbije zaista očekuje istinska saradnja, a hapšenje Župljanina je samo jedan, najsvježiji dokaz takve realne saradnje“, rekao je Đelić.

Na pitanje novinara da li očekuje jasniju poruku ministara spoljnih poslova EU na ponovonom redovnom sastanku u ponedjeljak, Đelić je rekao da se nada da bi intenzivne posjete Briselu, razgovori sa gotovo cijelom Komisijom EU, većinom stalnih ambasadora zemalja članica, velikim brojem parlamentaraca, te hapšenje Župljanina „mogli biti dodatni impuls da se što prije, a možda već i na narednom sastanku u ponedjeljak usvoje povoljniji zaključci Evropske unije o Srbiji. Sve u svemu, pred Srbijom je velika budućnost“, zaključio je Đelić.