Bogati Kinezi sve više napuštaju zemlju

U "socijalizmu sa kineskim karakterom" apsolutno je moguće postići znatno dobar standard - legalno i nelegalno. Preduzeće Boston Consalting Group je prošle godine procijenilo da je broj kineskih milionera znatno iznad milion. Time je Kina došla na treće mjesto među zemljama koje imaju najviše milionera.

Sada je jedna anketa pokazala da među skoro 400 tih milionera čak 65 posto želi napustiti zemlju, u kojoj su stekli svoj imetak, odnosno da u najmanju ruku teže da dobiju pravo boravka u nekoj trećoj zemlji i da svoje porodice rado šalju u inozemstvo. Anekta, koju je provelo šangajsko preduzeće Goldenvisa-Portugal, pokazuje da više od 30 posto ispitanika već posjeduje dozvolu o pravu boravka u nekoj zemlji u inozemstvu. Šta tjera milionere u bijeg? Kristin Kupfer iz Mercator Instituta za kineske studije iz Berlina u razgovoru za Deutsche Welle navodi tri osnovna razloga: "Pravna nesigurnost je jedan. Onda potraga za drugim obrazovnim okruženjem za vlastitu djecu i veoma loši uvjeti u kojima je prirodna sredina u Kini."

Dozvola boravka u zamjenu za investicije

Širom svijeta se pripremaju za bogate izbjeglice iz Kine: I to posebnim programom kojim se nudi dozvola boravka u zamjenu za investicije. Australija, SAD, ali i brojne zemlje EU su u pravom smislu riječi započele utrku za dobrostojeće klijente iz Kine. Još 2012. godine je Portugal, koji se nalazi u krizi, započeo svoj programa "Zlatna viza". Riječ je o programu kojim se kupovina nekretnine u najmanjoj vrijednosti od 500.000 eura nagrađuje stalnom dozvolom boravka. Tako je u ovu zemlju prošle godine došlo više od 90 posto zahtjeva iz Kine ili Hongkonga.

Prošlog septembra je i susjedna Španjolska uvela skoro identičan program. Države u krizi Grčka i Cipar izdaju dozvole boravka već za investiranje u visini od najmanje 250.000 eura. A i Mađarska olakšava posao investitorima preko programa kojim se dozvola boravka izdaje u zamjenu za najmanje 250.000 eura investiranih u neki od državnih fondova čije je trajanje pet godina. U ovaj voz je uskočila čak i dobrostojeća Nizozemska: Ovdje se dozvola boravka može dobiti u zamjenu za investiciju od 1,25 miliona eura uloženih na lokalnom nivou.

Pri tome ne igra ulogu to što kineski zakoni zabranjuju izvoz koji je veći od 50. 000 američkih dolara godišnje. Ekspertkinja za Kinu Kupfer upućuje na otkrića koja su u vezi sa tzv. "offshore leaks" prema kojima u skoro u potpunosti nekontroliranim poreznim oazama na Karibima postoji najmanje 21.000 fiktivnih firmi čiji su vlasnici Kinezi. Kupefer kaže da mnogo novca odlazi i iz Hongkonga. "Grad je most za dalji transfer novca u inozemstvo", kaže Kupfer.

U samoj Kini kritike

U samoj Kini se trend odlaska superbogatih u inozemstvo kritički prati zašto razlog treba tražiti prije svega u široko rasprostranjenoj korupciji. Profesor Zhou Xiaozheng sa pekinškog Narodnog univerziteta u razgovoru za DW ukratko opisuje ovaj stav. "Deng Xiapong je rekao da se dio ljudi smije obogatiti, ali to bogatstvo bi trebalo biti stečeno poštenim radom. No brojni super bogati su do svog bogatstva došli samo zahvaljujući sivoj ekonomiji, pronevjerom državnog kapitala ili špekulacijama. I oni sada taj novac žele skloniti u inozemstvo."

Nedovoljno razvijena pravna država u Kini primorava na odlazak i one koji su svoj novac stekli na legalan način - kao primjerice poduzetnicu Zhang Lan. Ona je zahvaljujući svom lancu restorana "South Beatuy" stvorila bogatstvo i bila čak zastupnica u Političkoj konferenciji konsultanata kineskog naroda u Pekingu. Prošle godine je izašlo na vidjelo da ona osim kineskog posjeduje i kanadski pasoš zbog čega su na internetu iskalili bijes protiv nje. Berlinska sinologinja Kupfer je naravno promatrala ove reakcije s potpunim razumijevanjem. Jer riječ je o reakcijama osoba koje bi i same rado okrenule leđa lošim životnim uvjetima - kada bi to samo mogle.

Autori: Matthias von Hein / Zorica Ilić

Odg. urednica: Jasmina Rose