Bolnica kao ekonomsko poduzeće

Liječiti bolesnike i istodobno zarađivati novac - pred tim se izazovom nalaze mnoge njemačke bolnice. Prema novim pravilima, više se ne plaća s obzirom na vrijeme koje pacijent provede u bolnici, nego se naplaćuje sama medicinska usluga. Tako za preglede i operacije postoje unaprijed određeni paušalni iznosi, koje svake godine iznova zajednički određuju bolnice i njihove udruge, ovisno o saveznoj pokrajini.

Kritičari upozoravaju da se u njemačkim bolnicama zbog zarade previše operira. U statistikama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) Njemačka je među zemljama OECD-a po broju operacija na drugom mjestu, odmah iza Austrije. Taj se rezultat sigurno ne može opravdati samo demografskim razvojem, odnosno sve većim brojem starijih osoba, a ni napredovanjem medicine. "Moramo se zapitati nisu li u pitanju i pogrešni poticaji", piše na službenoj stranici njemačkog Ministarstva zdravstva ministar Daniel Bahr.

Bolnice pred stečajem

Ekonomska situacija njemačkih bolnica proteklih se godina znatno pogoršala. "U odnosu na inflaciju, cijene medicinskih usluga i zahvata su tek neznatno porasle", kaže dr. Boris Augurzky, stručnjak iz Instituta za ekonomska istraživanja u Essenu. On je radio na statistikama o bolnicama za ovu godinu i ističe: "Udio bolnica koje ostvaruju gubitke je porastao sa 16 posto na jednu trećinu." 13 posto medicinskih ustanova 2011. godine je čak prijetio stečaj. Klinike nemaju novaca za investicije. Stručnjaci procjenjuju da za modernizaciju i ulaganja nedostaje 15 milijardi eura.

U Njemačkoj ima previše bolnica. Doduše, između 1995. i 2011. godine njihov je broj smanjen s 1.600 na 1.121, ali to je još uvijek previše. "Susjedne zemlje izlaze na kraj s manjim brojem bolnica", upozorava dr. Augurzky. Da bi izbjegle financijske probleme, sve više bolnica se udružuje i optimira djelovanje. Jedan od najvećih vlasnika klinika je Rhön-Klinikum AG. On širom Njemačke ima 54 bolnice i zapošljava 43.000 djelatnika. Godine 2006. je kupio i Sveučilišnu kliniku Gießen i Marburg - to je jedina sveučilišna bolnica u privatnom vlasništvu. 95 posto vlasničkih udjela pripada Rhön-Klinikum AG, a pet posto saveznoj pokrajini Hessen koja je na taj način zadržala područje istraživanja i obrazovanja u toj klinici. Privatni vlasnik je u Sveučilišnu kliniku uložio 550 milijuna eura.

Daljnja zatvaranja bolnica

Naravno, takve specijalizirane tvrtke očekuju zaradu. U Sveučilišnoj klinici Gießen i Marburg 60 posto troškova otpada na osoblje. "Može se reći da je prije godinu dana bilo 220 zaposlenih više", kaže predstavnik zaposlenih Klaus Hanschur. Na redu su daljnja otpuštanja, i to prije svega u upravi. Oni koji su ostali, imaju više posla. Prekovremeni sati su normalna pojava. Za Klausa Hanschura je jasno da bolnica mora poslovati s dobitkom, ali: "... Ne može se bolnicu uspoređivati s jednim običnim poduzećem. Bolnica se brine o ljudima, i to ima prioritet."

Da bi financijski rasteretio njemačke medicinske ustanove, ministar zdravstva Bahr je obećao da će država ove i iduće godine osigurati dodatna sredstva u iznosu od 1,1 milijardu eura. "Trenutačno je tako da je kriza eura za Njemačku dobro prošla, jer ima gospodarski rast i malu nezaposlenost. Državni proračun, a i bolničke blagajne su pune. Zato sada bolnice dobivaju milijardu eura više", kaže dr. Augurzky. No pitanje je što će se dogoditi nakon 2015. godine. Vrlo je vjerojatno da će biti zatvoreno još bolnica jer će se inače financijska situacija za sve ostale znatno otežati.

Autorice: Anja Kimmig / Andrea Jung-Grimm

Odgovorna urednica: Marina Martinović