Borba protiv vjetrenjača

"Postoji na bh. političkoj sceni jedan političar koji svojim postupcima u znatnoj mjeri podsjeća na Servantesovog Don Kihota", kaže kolumnista banjalučkog magazina BL!N Đorđe Krajišnik. "Da je Miguel De Servantes živ, sigurno bi tog političara uzeo kao model po kojem bi gradio ovaj groteskno-satirični lik, s tim što se iluzije našeg političara ne baziraju na čestitim i plemenitim idejama i što njegovi ideali nisu sloboda i pravda", ističe kolumnista BL!N-a.

"Don Kihot našeg doba je toliko odgovoran prema građanima koji su ga birali da oni od sreće gladuju, štrajkuju i prose". I to nije sve. Zalažući se za istinu o genocidu nad Jermenima, on bezuslovno pruža podršku i građanima drugih država, a brine se i za prava muslimanki. Pravo ime bh. Don Kihota nije Don Kihot. On se zove Dodik Kihot", kaže Krajišnik, upozoravajući da entitetski premijer ima puno važnijih briga od inicijative koju je preložio.

Nezadovoljstvo radnika i ugroženih kategorija

"Zbog teškog materijalno-socijalnog položaja radnika u RS-u, uzrokovanog kršenjem osnovnih radničkih i sindikalnih prava od velikog broja poslodavaca, za 12. maj je zakazan i štrajk upozorenja", navodi Sindikat RS-a. Od premijera se, između ostalog, traži poštivanje zakona, posebno onih o radu, redovne isplate primanja i zabrana svih pritisaka na radnike.

Na propuste entitetskog premijera upozoravaju i nevladine organizacije, među kojima Centri civilnih inicijativa (CCI). Prema izvještaju ove organizacije Vlada RS je u 2009. godini realizirala gotovo 30 posto obaveza manje nego u 2008. godini. "Pri tome su ministri mjesečno primali koliko i penzioneri sa prosječnom penzijom za godinu dana ili koliko iznose davanja za tuđu njegu i pomoć licima u stanju potrebe za 7,5 godina", ističe se u izvještaju CCI.

Padaju maske Dodikove socijaldemokratije

Jedan od najupečatljivijih tekstova o inicijativama za osudu genocida nad Jermenima i zabranu pokrivanja lica napisao je kolumnista banjalučkih Nezavisnih novina Boris Dežulović. "Demonstrirajući potrebu donošenja zakona o zabrani pokrivanja lica, Dodik-beg je skinuo i posljednju masku, pokazavši neumiveno, nepokriveno i nesakriveno svoje pravo lice. U jezicima naših naroda za takve postoji i lijep, precizan naziv: licemjer. Onaj, naime, što tuđa lica mjeri svojom feredžom", piše Dežulović.

U komentaru za Deutsche Welle književnik Marko Vešović kaže da "zabranu pokrivanja lica u BiH i osudu genocida nad Jermenima traži čovjek koji se usprotivio zabrani fašizma te kokardi i mrtvačkih glava kao četničkih, odnosno fašističkih obilježja". "Inicijativom o zabrani pokrivanja lica i osudi turskog genocida nad Jermenima Dodik kontrira činjenici da je u Srbiji izglasana rezolucija o osudi genocida nad Bošnjacima Srebrenice", kaže Vešović.

Nije važno kako se oblačimo, nego šta i kako radimo

"Političko neznalaštvo izraženo u Dodikovoj inicijativi samo je jedan od dokaza da SNSD, koji sunovratno juriša u ponor, za sobom želi povući i sve druge u BiH", tvrdi direktor Narodnog pozorišta u Sarajevu Gradmir Gojer. "Ova akcija u stvari pokazuje da Dodik i njegova bratija u ovome trenutku nemaju rješenje za mnoge probleme u RS-u i BiH, prije svega za iznimno tešku socijalnu situaciju. U takvoj situaciji oni iznalaze mogućnosti da prave dalje raskole među ljudima", kaže Gojer.

Publicist i urednik lista "Jevrejski glas" Eli Tauber vjeruje da pokrivanje lica ne bi trebalo da bude čin koji nekome smeta. "Definitivno za društvo BiH nije važno kako se ko oblači, nego šta ko radi i kako radi, odnosno, vrlo je važno da znamo na koji način se borimo protiv nečega što je loše za društvo i zajednicu. Treba da brinemo o tome kako podići nivo naših međunacionalnih i međureligijskih odnosa, nivo kulture, kako obrazovati i usmjeriti mlade te kako eliminirati govore mržnje", kaže Tauber.

Kršenje ljudskih prava iz "demokratskih" pobuda

"Inicijativa o zabrani pokrivanja lica je kontroverzno i ispolitizirano pitanje, revolt zbog srbijanske rezolucije o Srebrenici", kaže za Deutsche Welle teolog Boris Divković. "Ova inicijativa nema nikakvih demokratskih pobuda. U ovom se slučaju ne radi o čestitim, moralnim namjerama, niti o dovoljno promišljenim i opravdanim razlozima", ističe Divković.

"Da li je uopće nekome moguće, a da se ne dira u ljudsku slobodu, zabraniti izražavanje vlastite religioznosti? Ukoliko nošenje vela nekome predstavlja način za izražavanje vlastite religioznosti, onda su ovakve inicijative neopravdane, historijski opterećene i zadiru u temeljne ljudske slobode", upozorava Divković.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić