1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Borba za Akropolj

Redakcija 24. oktobar 2008

U protekla 2 i po milenija, hramovi Akropolja odolijevali su, ali i stradali u požarima, bombardovanjima i zemljotresima. Sada ih naučnici pokušavaju spasiti od novog, savremenog neprijatelja: hemijskog zagađenja.

https://p.dw.com/p/Ffv4
Teško industrijsko zagađenje decenijama uništava kulturno-historijski spomenikFoto: AP

Hramovi na stijeni u centru Atine, grada sa više od četiri miliona stanovnika, prekriveni su slojem crne prljavštine od izduvnih gasova, zagađenja hemijske, metalurške i naftne industrije, kiselih kiša i požara. Tim grčkih inženjera i restauratora koristi savremenu lasersku tehnologiju kako bi očistio površinu starih spomenika, otkrivajući boje i ornamente skrivene decenijama.

„Zagađenje je veoma ozbiljna stvar. Uništava detalje skulptura i slika, čak i strukturu. Jedan od naših ciljeva jeste da uz pomoć nove tehnologije povratimo te detalje značajne za kulturu“, izjavila je agenciji Rojters Marija Joanidu, direktorica službe za restauraciju Akropolja.

Isprobane razne metode restauracije


Stručnjaci su tokom godina isprobali 40 metoda restauracije, uključujući mehaničke i hemijske procese ne bi li pronašli najbezbjednija rješenja da vrate bjelinu mermera iskopanog u antičko vrijeme iz obližnje planine Pendeli gdje su kamenolomi i danas. Izabran je sistem čiji je tvorac Fondacija za istraživanja i tehnologiju sa Krita, a koji podrazumijeva istovremenu upotrebu dva laserska snopa infracrvenih i ultraljubičastih zraka.

Te dvije vrste zraka u prošlosti su odvojeno korištene za čišćenje starog mermera, ali je ustanovljeno da jedni ostavljaju žuti trag, a drugi siv. Novi sistem se razlikuje po tome što uspješno skida nagomilane crne slojeve, dok detalji ostaju netaknuti i njihova boja nepromijenjena. Ali i to je rizičan proces.

Athen 2004: Dunstglocke über der Akropolis
Pogled na Akropolj - Naučnici godinama razmatraju kako zaštiti starineFoto: dpa

„Ako uklanjate nešto što poslije ne možete da vratite, morate biti sigurni da skidate samo neželjene tragove zagađenja a ostavljate netaknutim podatke sa originalne površine", kaže inženjer hemije Evi Papakonstantinu, koja je na čelu tima.

Godinama se razmatra kako zaštiti spomenike


Sistem je prvi put korišten 2004. godine u restauraciji skulptura zapadnog friza Partenona. Tim je sada počeo da radi na tremu sa karijatidama, gdje osim zagađenja ima i tragova gareži od požara, a treba ispraviti i greške restauratora iz prethodnih vijekova koji su krov pokušali da poprave betonom čija je armatura zarđala.

Naučnici su prvo skenirali mermer ultrazvukom i infracrvenim zracima, i spektroskopijom nastojali da otkriju šta se nalazi ispod crne kore. Na njihovo iznenađenje, ugledali su boje, ornamente i natpis koji su godinama bili sakriveni. Restauratori, iako opremljeni zaštitnim naočarima i maskama, smiju da rade samo po dva sata dnevno uz zaslepljujuće zrake lasera. Restauracija trema sa karijatidama trebalo bi da traje godinu dana, pošto se radi centimetar po centimetar, a čišćenje će se nastaviti i potom jer zagađenja ima stalno.

I svjetlost oštećuje starine

Naučnici godinama razmatraju kako da zaštite spomenike od zagađenja, a neki od njih predložili su postavljanje kupola. Glavni spas drevnih spomenika je pod krovom novoizgrađenog Muzeja Akropolja u kojem će se u kontrolisanim klimatskim i svjetlosnim uslovma - jer i svjetlost oštećuje starine - čuvati originali sa Akropolja. A na hramovima na stijeni će biti njihove identične, otporne kopije, od savremenog materijala. Tako su i karijatide prenijete u muzej i zamijenjene replikama, pošto je kisela kiša nagrizla majušne detalje poroznog mermera.

Početak izgradnje sistema metroa uoči Olimpijskih igara 2004. godine i izmiještanje teške industrije iz grada donekle su smanjili zagađenja. Međutim, nad ulicama Atine preplavljenim automobilima, veći dio godine i dalje je zlatno-sivi smog, nazvan "fotohemijska supa", čiji je glavni sastojak otrovni, korozivni ozon.