1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Borba za "kulturnu iznimku"

20. juni 2013

Kultura nije roba. Da bi se sačuvala njena raznolikost, mora se zaštiti. Planiranu slobodnu trgovinsku zonu između Europske unije i SAD-a stoga mnogi gledaju sa skepskom – iako su kulturni proizvodi za sada izuzeti.

https://p.dw.com/p/18sut
Foto: Bernd Sobolla

Europskim kuturnim radnicima je laknulo. Pregovori oko slobodne trgovinske zone između Europske unije i SAD-a su počeli, ali kulturna dobra, kao što su film, glazba i drugi proizvodi, su izuzeti iz pregovara, barem za sada. U dugim raspravama koje su prethodile pregovorima, Francuska je uspjela uvjeriti EU-partnere u važnost "kulturne iznimke“. Strah Francuza je, između ostalog, da bi se filmskoj industriji moglo nanijeti puno štete, ako europske zemlje, zbog slobodne trgovinske zone, ne bi mogle subvencionirati oblasti iz kulture.

Više suradnje između SAD-a i EU-a
Više suradnje između SAD-a i EU-aFoto: Getty Images

Gospodarski poticaj ili propast kulture?

Slobodna trgovinska zona TTIP (Transatlantic Trade and Investment Partnership) bila bi najveća na svijetu. Sporazum o slobodnoj trgovini bi mogla povećati gospodarski učinak Europske unije za 120 milijardi eura i stvoriti oko 400 tisuća novih radnih mjesta. Carine bi postale prošlost, tehnički standardi bi se izjednačili, a poduzeća bi mogla više novca investirati u istraživanja i razvoj. No, slobodna trgovinska zona bez "kulturne iznimke", mogla bi imati fatalne posljedice za filmsku industriju - ne samo u Francuskoj. "Francuska u raspravama koje su prethodile pregovorima, nije govorila samo za sebe, nego za sve Europljane", rekla je Manuale Stehr, predsjednica Spio-a (Vrhovna organizacija za filmsku indistriju). "EU zemlje kao što su Litvanija i Portugal, u kojima se ne producira puno filmova, bile bi manje pogođene kada bi se provela "kulturna iznimka". A pogotovo manje zemlje bi trebale imati mogućnost da se izraze kroz kulturu."

I u Njemačkoj su poticaji za film i kulturu neophodni. Bez kulturnih poticaja u Njemačkoj se ne bi održavao važni filmski festival, ne bi bilo novca za dodjelivanje državne filmske nagrade i samo mali dio filmova bi se mogao producirati. Stručnjaci procjenjuju da bi produkcija kino filmova u Njemačkoj opala za 50 posto, a televizijskih za jednu trećinu.

Njemačka bez stava

Dok Francuska prijeti političkim vetom ukoliko se audiovizualni mediji ne budu tretirali kao "kulturna iznimka", Njemačka ne pokazuje jasan stav. Državni ministar kulture, Bernd Neumann (CDU) podržao je zahtjev Francuske i naglasio da kulturna razmjena između Njemačke i Amerike nije "jednosmjerna ulica": "U oblasti filma nam je, posebno od osivanja Njemačkog fonda za poticanje filma prije nekoliko godina, uspjelo dovesti Hollywood u Njemačku".

Ministar kulture Bernd Neumann
Ministar kulture Bernd NeumannFoto: Bundesregierung/Clemens Bilan

Pri tome ministar kulture misli na američke filmske produkcije, kao što su "Inglourious Basterds" ili "Operation Walküre", koji su snimani u Njemačkoj. S druge strane, ministar gospodarstva, Philipp Rösler (FDP) zahtjeva da se pregovori oko slobodne trgovinske zone vode bez "tabua".

Kompromis s vremenskim rokom

Direktor Njemačkog vijeća kulture, Olaf Zimmermann, zahvalio je francuskoj vladi "što su, sa svojim zahtjevom za iznimkom u kulturnom i medijskom sektoru, omogućili postignuti kompromis. Kompromis je tek djelomična pobjeda kulturnog sektora, jer se kulturni i medijski sektor mogu ponovo uključiti u pregovore, uz odobravanje EU članica". Naime, među EU zemljama postoji strah da bi SAD također mogao tražiti iznimke (npr. genetsko manipuliranje u poljoprivredi, hormonska terapija za životinje).

Brad Pitt u filmu "Inglourious Basterds"
Brad Pitt u filmu "Inglourious Basterds"Foto: Francois Duhamel

Proizvod ili kulturno dobro?

Debata oko "kulturnog izuzetka" stara je koliko i samo kino. Prije više od sto godina SAD i Francuska su vodile raspravu o tome spada li film u idustriju, kao što to tvrde Amerikanci ili u kulturna dobra, kako ga vide Francuzi. Francuska se uvijek bojala mogućnosti da bi mogla izgubiti identitet. "Ako se zemlje ne žele sutra naći u situaciji u kojoj su podređeni jednoj dominantnoj kulturi, moraju iskoristiti zakonske ovlasti u korist svojih umjetnika i kulturne industrije", rekla je ministrica vanjskih poslova Francuske, Nicole Bricq.

Tijekom ovogodišnjeg filmskog festivala u Cannesu više od 5000 europskih fimaša, među njima i renomirani režiseri Volker Schlöndorff, Bertrand Tavernier i Costa Gavras, potpisalo je peticiju, koja će se predati povjerenici Europske unije, Androulli Vassiliou. Čak su poznati režiser Steven Spielberg i američki fimski tajkun Harvey Weinstein ("Engleski pacijent", "Kraljev govor") podržali "kulturnu iznimku".

U SAD-u se glazba, kazalište i filmska produkcija, u pravilu, ne subvencioniraju. Jer ipak su to, prema američkim standardima, proizvodi. To što Europljani (a posebno Francuzi) subvencioniraju svoju filmsku industriju, amerikancima je već dugo trn u oku. Naime, time se stvaraju različiti uvjeti produciranja, zbog kojih Amerikancima "prijeti" slabija konkurentnost. To što Hollywoodske produkcije u europskim kinima dominiraju s 60 do 80 posto, često se previdi. Amerika će se i dalje boriti za uklučivanje audiovizualne oblasti u pregovore oko slobodne trgovinske zone. No, francuska ministrica kulture Aurelie Filippetti tvrdi: "Francuska će se do kraja boriti za kulturnu iznimku."

Autor: Bernd Sobolla / Svjetlana Rezo

Odgovorni urednik: Zoran Arbutina