Boris Tadić podnio ostavku

Odluka predsjednika Srbije da skrati svoj mandat prije svega ima motiv uštede na izborima, ocjenjuje za DW politički analitičar Milan Nikolić. Budžet Srbije je dosta prazan, izbori će dosta koštati, i neracionalno je praviti još jednom predsjedničke izbore kada se sve može obaviti o jednom trošku, smatra Nikolić. Drugi faktor je naravno politički, kaže Nikolić:

„To je dodatni uticaj predsjedničkih izbora na parlamentarne i lokalne izbore, jer značajni kandidati kakvi su recimo Tomislav Nikolić i Boris Tadić mogu kroz predsjedničke izbore da poguraju rezultate svojih partija na republičkom nivou. Niko to nije mjerio, ali se zna da kod jakih kandidata, pa čak i kod onih manje jakih, primjer je recimo Ivica Dačić koji se takođe kandiduje za predsjednika, koji će tom kampanjom dodatno pogurati svoju partiju na izborima. To prelivanje ipak nije veliko, i mislim da ne iznosi više od jednog do dva procenta“.

Tadić favorit na izborima?

Najoozbiljniji protivkandidat Tadiću na predsjedničkim izborima biće Tomislav Nikolić, lider Srpske napredne stranke (SNS). Kandidaturu za predsjednika su za sada još istakli Ivica Dačić, lider socijalista, Aleksandar Martinović, funkcioner radikala, i Ištvan Pastor, predsjednik Saveza vojvođanskih Mađara. Milan Nikolić smatra da je Boris Tadić i ovog puta favorit na izborima:

„On je pobjeđivao Nikolića već nekoliko puta. Drugo, on ima značajnu prednost što sa pozicije predsjednika učestvuje u izbornoj utakmici. To je nešto što u starim demokratijama postoji, ovdje u Srbiji gdje imamo vrlo malo iskustva u demokratiji se često čuje kako eto Tadić zloupotrebljava svoj položaj, jer se on pojavljuje svuda kao predsjednik. To je nešto što je neminovno u demokratiji, i to je oduvijek poznato“.

Tadić smatra da je sada najjači

Dr. Neven Cvetićanin, iz Instituta društvenih nauka, ističe za DW da je osnovni motiv Borisa Tadića da skrati svoj mandat želja da se pokaže kako upravo on vlada političkom situacijom u zemlji. Takođe, on procjenjuje da je u mnogo boljoj situaciji za pobjedu sada nego kada bi predsjednički izbori bili krajem godine, kaže Cvetićanin. „Znači, povjerenje u sopstvenu političku snagu je prvi motiv. Drugi motiv je da pomogne sopstvenu Demokratsku stranku (DS) da na parlamentarnim izborima ostvari što bolji rezultat. Treći motiv je da dobije legitimitet za politiku ’I Kosovo i Evropska unija’, koja je dogovorom sa Briselom oko fusnote pokazala da je na neki način održiva. Posljednji motiv je možda da baci u nokdaun sve one manje partije i manje lidere, koji su mu smetali i koji su ga ucjenjivali, i sa kojima je teško izlazio na kraj“.

Predsednik u drugom krugu

Boris Tadić u izbornu trku ulazi sa čitavim državnim aparatom i medijima na svojoj strani, i sa mašinerijom kakva je DS. Međutim, Cvetićanin je savim siguran da će Srbija novog predsjednika dobiti tek nakon drugog kruga izbora:

„Oni koji će odlučiti ove izbore jesu nezadovoljni birači reformske opcije. Naprosto, ako oni ostanu kod kuće, i ako kažu jednostavno briga nas za sve kandidate, svi su isti, razočarao nas je i Boris Tadić, i tako dalje, to neće biti baš povoljno za tabor Tadića i DS. Ako sa druge strane ti birači, kao što su birali i proteklih godina, biraju od dva zla manje, pa je upravo tako Tadić dobijao mandate 2004. i 2008. godine, onda bi to po njega mogao da bude srećan kraj“.

Ostavka Borisa Tadića i skraćivanje mandata uslovili su i bojazan, na koju je već upozoreno, da je to rizičan potez koji se dešava u osjetljivom političkom trenutku za Srbiju. Milan Nikolić se ipak nada da Srbija ima stabilne političke i demokratske institucije. U tom smislu se takođe nadamo da se ništa dramatično neće dogoditi u narednom periodu, kao što je to recimo bio pogrom Srba na Kosovu 2004. godine, ali onda je odgovornost za tako nešto na međunarodnoj zajednici, ocjenjuje Nikolić.

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odgovorna urednica: Zorica Ilić