1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Bosanska neslavna godišnjica

5. oktobar 2011

Štampa na njemačkom piše o grčkoj krizi, nastupu kancelarke Merkel u Briselu, ali i o BiH godinu dana nakon izbora.

https://p.dw.com/p/12lnx
Godinu dana bezuspješnih pregovora - Jedan od sastanaka bh. političaraFoto: DW

Švicarski Neuer Zuercher Zeitung piše o „neslavnoj godišnjici u BiH“ obilježenoj u ponedjeljak, 03.10.2011. godine. „Naime prije tačno godinu dana u ovoj višenacionalnoj zemlji održani su izbori, ali šest vodećih stranaka još uvijek nije postiglo suglasnost o formiranju vlade na državnom nivou. Izgledi da se to uskoro dogodi su loši. Neki promatrači rješenje ove krize vide još samo u mogućnosti raspisivanja novih izbora. No to je sporno jer bosanski Ustav u osnovi ne predviđa provođenje prijevremenih izbora. Dešavanja koja ne idu u prilog okončanju blokade ne manjka,“ piše Neue Zuercher Zeitung zaključujući kako zbog ovakve situacije trpi međunarodni ugled BiH.

Austrijanci žele Hrvatsku i Island, ali ne i BiH

Austrijski Die Presse donosi danas izvještaj o anketi koju je provelo austrijsko Društvo za europsku politiku. Riječe je o ispitivanju raspoloženja Austrijanaca prema prijemu zemalja Zapadnog Balkana i Turske u EU.

Symbolbild Europa Westbalkan EU-Erweiterung
Austrijanci bi u EU rado vidjeli Hrvatsku, ali ne i BiHFoto: DW

„Većina Austrijanaca izjasnila se za prijem Hrvatske i Islanda u EU. Nasuprot tome na integraciju drugih zemalja Balkana i Turske u EU gleda se sa skepsom, odnosno sa protivljenjem,“ piše Die Presse. Za prijem Hrvatske izjasnilo se više od polovine ispitanih (54 posto). Oko 24 posto izjasnilo se protiv, a 19 posto bilo je indiferentno ili nije dalo odgovor na pitanje. Kada je riječ o Islandu za prijem se izjasnilo oko 45 posto Austrijanaca, dok je 26 posto bilo protiv. U slučaju BiH 47 posto Austrijanca izjasnilo se protiv prijema u EU, a 28 je bilo za. Prijem Crne Gore podržava 27 posto, dok je 47 procenata protiv, a prijem Srbije odbija 51 posto, dok je 25 za. Najviše Austrijanaca odbija mogućnost prijema Kosova u EU – njih 56 posto.

Europska Njemačka ili njemačka Europa

Njemačka kancelarka Angela Merkel boravi danas (05.10.) u Briselu.
Tageszeitung iz Berlina uoči ove posjet piše da se od Merkelove očekuje da se izjasni o tome da li se zalaže za europsku Njemačku ili njemačku Europu?

Bundestag Debatte Euro-Rettungsschirm Schuldenkrise Europa Krise Merkel
Sumnje u europski kurs Angele MerkelFoto: picture alliance/dpa

„Postoje sumnje o njemačkoj europskoj politici. Angela Merkel mora jasno staviti do znanja da ona želi ojačati europsku integraciju,“ kaže Martin Schulz, šef Kluba poslanika socijaldemokrata u Europskom parlamentu. On kaže da kod njegovih kolega u Parlamentu postoji sve veća skepsa kada je riječ o njemačkom europskom kursu. „U prelomnom vremenu bilo je jasno: Njemačka Vlada želi europsku Njemačku i ne želi njemačku Europu. Sada postoje strahovi, da bi se to moglo promijeniti,“ kaže Schulz.

Tageszeitung piše kako postoje primjeri koji govore o novom kursu Berlina unatoč tome što je Bundestag podržao Paket pomoći za stabilizaciju eura i garancije koje on podrazumijeva. „Njemačka tako blokira usvajanje Programa pomoći u životnim namirnicama na nivou EU jer smatra da su za socijalnu politiku odgovorne nacionalne države i stoga Berlin želi da bude ukinut program zahvaljujući kojem 18 miliona građana EU godišnje bude snabdjeveno hranom. Također njemačka Vlada odbija i prijedlog Europske komisije o tome da odluka o graničnim kontrolama u okviru Šengenskog sporazuma ubuduće bude prebačena na nivo EU, kao što i odbija mogućnost usvajanja zajedničkog sistema za pitanja azila.“ „Angela Merkel je zapravo naučila da antieuropski kurs nema budućnost. Ona nam to sada mora i pokazati,“ kaže za Tageszeitung Rebecca Harms, članica europskih Zelenih.


Autorica: Zorica Ilić
Odgovorni urednik: Svetozar Savić