1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Koliko je BiH zavisna od svoje dijaspore

23. maj 2007

Bosansko hercegovačka dijaspora je 2006. godine u BiH poslala 2.146.000.000 konvertibilnih maraka

https://p.dw.com/p/AiVi
Milijarde evra stižu u BiH i nezvaničnim kanalima
Foto: picture-alliance/ dpa

Ekonomija Bosne i Hercegovine je i u međunarodnim razmjerama previše zavisna od novčanih transakcija svoje dijaspore. To se navodi u nedavno objavljenom izvještaju Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja o finansijskim transkacijama migranata koji žive u Njemačkoj.

Prema tom izvještaju, 2004 godine je udio sredstava koja je dijaspora iz cijelog svijeta poslala u BiH iznosio čak petinu bh. bruto društvenog proizvoda.

Doktorica Mechthild Schrooten, voditeljica studije ističe da su ta sredstva vjerovatno mnogo veća jer je studija obuhvatila samo transakcije doznačene preko finansijskih institucija.

Decidan odgovor na pitanje da li je ogromnana zavisnost BiH o novcu dijaspore štetan po bh ekonomiju, ne postoji. Voditeljica studije Mechthild Schrooten kaže da tendencija u prvom redu zavisi od toga kako se novac koristi. Ako se on ulaže u razvojne projekte, sama ta činjenica i ne bi bila loša. Doktorica Schrooten navodi da je studija pokazala da je BiH po novcu dijaspore u samom svjetskom vrhu te da je to čini u potpunosti ovisnom od tog novca:

"Pokazali smo da Bosna svoj bruto domaći proizvod u velikoj mjeri finansira kroz transakcije iz inostranstva, koje imaju udio od više od 20 odsto u Bruto domaćem proizvodu što je veoma mnogo. Jedan takav udio je i u međunarodnim razmjerama velik. To prije svega znači da je zemlja veoma zavisna od toga šta bh. dijaspora šalje u zemlju", smatra ona.

Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić kaže da je bh dijaspora 2006. godine u BiH zvanično poslala 2.146.000.000 konvertibilnih maraka, što čini 12 odsto bh GDP-ja. Njegovo je mišljenje da BiH inače malo vodi računa o svojoj dijaspori i ne pridaje dovoljno značaja potrebi da dijaspora više investira u svoju domovinu. Kao i doktorica Schrooten, Kozarić takođe smatra da toliki udio samo po sebi ne mora biti loš ako se ta sredstva investiraju.

"Ukoliko idu na investicije ukoliko se nabavljaju određena sredstva za obnovu kuća za nabavku nekih domaćih proizvoda ili tako dalje kroz sistem poreza i doprinosa imaju direktan uticaj. Ukoliko idu u krajnu potrošnju u nabavku automobila ili neke opreme, to ima negativni uticaj na spoljnotrgovinski deficit”, ističe on.

I Rajko Tomaš, profesor na Ekonomskom fakutetu iz Banjaluke takođe smatra da taj novac ima pozitivni uticaj ako se investira. Međutim, Tomaša zabrinjava činjenica da novac uglavnom odlazi u potrošnju što izaziva više negativnih nego pozitivnih efekata:

"Nažalost, taj novac dolazi kao dodatni pritisak na cijene i fondove potrošnje a sa druge strane ekonomija BiH je vrlo slaba i taj novac daje vrlo mali uticaj na rast domaće proizvodnje. Upravo to je razlog zbog kojeg BiH ima visok deficit platnog bilansa”, kaže Tomaš.

Takav novac prema Tomaševom mišljenju samo podstiče uvoz strane robe kojoj siromašna bh ekonomija ne može konkurisati. Kao posljedica, umjesto da novac iz inostranstva doprinese razvoju bh ekonomije, smatra profesor Tomaš, on dovodi do daljeg sputavanja ekonomskog rasta.

Guverner Kozarić ističe da je pozitivan efekat novca dijaspore povećanje deviznih rezervi koje sada iznose 5,6 milijardi KM. Značajan udio u tome ima bh. dijapsora.

"Devizne rezerve već su porasle za cirka 200.000.000 u ovoj godini i to je jasan znak da se spoljnotrgovinski deficit ne finansira na teret deviznih rezervi. Jedna od stavki od kojih se finansira su sigurno i doznake iz inozemstva", navodi Kozarić.

Tome treba dodati i socijalnu stabilnost koju novac iz inostranstva donosi, što, kažu i Kozarić i Tomaš, ne treba potcjenjivati.

Oba ekonomska stručnjaka se slažu da dugoročno novac bh dijaspore ne može imati pozitivnu ulogu ako se ne provedu reforme i ako ne ojača domaća proizvodnja. U suprotnom će slaba bh ekonomija idalje oslabiti a profitiraće strani trgovinski lanci i domaći uvoznički lobiji. Ceh će platiti bosanski građani koji neće moći pratiti stalni rast cijena stimulisan prilivom novca iz inostranstva.

D. Šajinović