"Bosanski lobi" bira patrijarha

Na "lik i djelo" bivšeg patrijarha Pavla osvrće se danas (22.1.2010.) "Frankfurter Allgemeine Zeitung" koji ukazuje da je nedavna veličanstvena sahrana patrijarha ukazala na veliki uticaj pravoslavne crkve na društvo u Srbiji. Pavle je očito bio omiljen u narodu zbog skromnog načina života, što se ne bi moglo reći i za njegove vladike, piše ovaj list i dodaje:

"Predsjednik Srbije Boris Tadić smrt patrijarha je opisao kao veliki gubitak, jer je Pavle bio taj koji je ujedinjavao srpski narod. Katolici i muslimani u Srbiji ipak se sjećaju i drugog lica patrijarha. Pavle je gajio prijateljske odnose sa prvooptuženima za ratne zločine, Ratkom Mladićem i Radovanom Karadžićem, podsjeća predsjednik Društva za ugrožene narode Tilman Zülch.

Zülchove ocjene ratnih zbivanja na Balkanu nisu baš uvijek objektivne zbog tendencije da se za sve zločine optuže Srbi, ali on ukazuje na jednu činjenicu koja je pala u zaborav u opštoj histeriji nakon smrti Pavla: Patrijarh nikada nije podigao glas protiv rušenja oko 1000 džamija i 500 katoličkih crkava koje je tokom rata izvela vojska bosanskih Srba.", prenosi ovaj list.

Sukob generacija i teoloških pravaca

"Frankfurter Allgemeine Zeitung" daje piše kako je teško predvidjeti ko bi mogao biti novi patrijarh, jer su vladike međusobno podijeljene. List dodaje kako bi veliki uticaj mogao imati takozvani "bosanski lobi":

"Od 45 vladika koje imaju pravo glasa, dosta njih imaju korijene u BiH. Sljedeći patrijarh bi tako mogao biti i iz BiH, glase neke procjene. Ipak, niko ne zna kako će se odvijati stvari, tvrdi novinar i ekspert za pitanja religije Živica Tucić. On ukazuje na to da među vladikama ne vlada samo podijeljenost po regionalnom i teološkom principu, nego da postoji i podjela između različitih generacija. Stoga se ne može reći da će "Bosanci", kako ih on naziva, a koji bi doista mogli formirati jaku frakciju, odista biti jedinstveni.

Sigurno je da se kao poklon s neba ne mogu smatrati natpisi u srbijanskim medijima kako je upravo jedan vladika iz BiH bio saradnik komunističke obavještajne službe. Iz BiH potiče i jedan broj vladika koje stižu iz Njemačke, SAD i Kanade. Ali, čak i da dođe do formiranja bosanskohercegovačkog bloka, koga čine uglavnom vrlo konzervativne vladike, proces glasanja je takav da to ne mora da bude odlučujuće. Naime, procedura predviđa da se novi patrijarh bira tako što se iz šešira izvlači ime jednog od trojice s najvećim brojem glasova.", piše "Frankfurter Algemeine Zeitung".

Novog patrijarha čekaju stari izazovi

Bez obzira na to ko bude izabran na funkciju, pred njim su ozbiljni zadaci, piše list "Die Presse". Ovaj list tvrdi da je prvi zadatak rješenje dugogodišnjeg spora sa pravoslavnom crkvom u Makedoniji, te dodaje:

"Novi poglavar će morati da se potrudi da vrati crkvenu imovinu u Hrvatskoj i BiH. To podrazumijeva spremnost za komunikaciju sa vlastima tih dviju država. Vlasti u Srbiji su uglavnom vratile crkvi svu nekada oduzetu imovinu. Nedavno je to učinjeno i sa nekim vrlo atraktivnim objektima u Beogradu. To bi moglo da se protumači kao indirektan pokušaj vlade u Beogradu da prodobije crkvu za izbor patrijarha koji ne bi stao na put naporima za približavanje EU.

Osim toga, novi patrijarh bi morao i da donese odluku da li će biti upućen poziv Papi Benediktu XVI za posjetu Srbiji. Bivši patrijarh Pavle je smatrao da je za takvu posjetu još uvijek rano.", piše "Die Presse".

Autor: Azer Slanjankić

Odg. ur: