Bosanski Srbi idu unazad poput rakova

Kriza u BiH se doduše ne ogleda u oružanim sukobima. No, među tri konstitutivna naroda Bošnjaka, Srba i Hrvata već pet godina nema konstruktivnog dijaloga, tako da klimava multietnička država prijeti da se raspadne. Na sve to se već navikla EU, koja se proteklih godina frustrirana i nemoćna počela okretati od BiH. Disonance proteklih sedmica prevazišle su uobičajenu mjeru. No, posjeta šefice diplomatije EU je djelovala. Izazivač krize Dodik povukao je odluku o referendumu. Planirani referendum bio je još jedan u seriji mjera, kojima Dodik već godinama pripema suksesivno otcjepljenje RS od multetničke države i jača autonomiju sopstvenog entiteta. Ni RS niti Federaciji BiH ne priliči da dovode u pitanje legitimnost zajedničkih institucija države, čak ni putem referenduma. Stoga su Inzko i SAD povećale pritisak. Oni su to uradili znajući da je moćni vođa iz Banjaluke često ispitivao dokle može da ide i koji je stepen autonomije entiteta RS međunarodna zajednica spremna da toleriše.

Nerijetko se Dodik brzo povlačio, išao unazad poput raka, kada bi, u jeku eskalacije, osjetio da je njegova pozicija ugrožena. Otvoreno ostaje da li bi opcija uklanjanja Dodika sa vlasti dovela do promjene politike u RS-u. Ali, da bi mu sačuvala obraz, Eštonova je u petak u Banjaluci pokazala spremnost na reforme pravosudnog sistema. Dodik optužuje pravosuđe na nivou države, koje se bavi ratnim zločinima i organizovanim kriminalom, da jednostrano djeluje u odnosu na Srbe, jer navodno dovoljno ne radi na zločinima, izvršenim nad bosanskim Srbima. Bilo kako bilo, odustajanjem od referenduma, izbjegnuta je eskalacija konflikta u BiH. No, ovoj zemlji ne manjka problema i na drugim poljima. BiH, sedam mjeseci nakon izbora, nema državnu vladu. Ako se još uzme u obzir da dio hrvatskih stranaka nelegitimnom smatra novoizabranu federalnu vladu, BiH još više prijeti podjela. Stoga atribut trajne krize ostaje opravdan i nakon uspjeha Eštonove u Banjaluci", zaključuje Neue Zuercher Zeitung.

Prekid tabu-teme oko podjele Kosova

Razgovori Beograda i Prištine izazvali su protekle sedmice snažne proteste u Prištini. Srbijanski ministar unutrašnjih poslova Dačić vidi rješenje u podjeli. Neue Zuercher Zeitung piše:

"Dačić je time prvi prekinuo nešto što je bilo tabu. On je za list Zeri izjavio da je podjela Kosova 'jedino realno rješenje' u cilju okončanja konflikta. Dodao je da se ova ideja ne dopada ni Beogradu ni Prištini ali da on, kao realista i da ne vidi drugo rješenje nego da dijelovi u kojima žive Srbi, ostanu u Srbiji a da se albanski dio otcijepi. Time Dačić otvorena igra na razmjenu teritorija. Svako drugo rješenje je za njega gubljenje vremena. Znajući da Priština kategorično odbacuje novo povlačenje granica, Dačić podsjeća da Kosovo samo uz saglasnost Srbije može postati dio EU. Dačićeva pozicija nije doduše službeni stav Srbije. Ali pošto je Beogradu jasno da ne može poništiti nezavisnost Kosova, onda im se to čini kao drugo najbolje rješenje. No ono ne bi uklonilo problem srpske manjine, koja živi južno od Ibra. Dačićeva ideja skriva u sebi novi konfliktni potencijal. I druge manjine bi mogle doći na ideju da se priključe svojim maticama", zaključuje Neue Zuercher Zeitung.

Autor: Jasmina Rose
Odg. urednik: Mehmed Smajić