Bosansko-srpska blokada

U članku pod nazivom «Bosansko-srpska blokada» "Frankfurter Allgemeine Zeitung" piše:

«Vođa bosanskih Srba Milorad Dodik udara čačkalicom od sto dok govori, kao da želi podcrtati sve što kaže. "U očima međunarodne zajednice, dodaje on, je normalno da ona upravlja zemljom. Ali mi smo dovoljno obrazovani da sami možemo organizovati miran suživot," zaključuje Dodik. No, svijest o zajedničkoj državi u Bosni i Hercegovini, podijeljenoj na entitete, još nije zaživjela. Bošnjaci-Muslimani, Srbi –pravoslavci i Hrvati –katolici poznaju samo jedan program: interes sopstvene etničke grupe. Međusobno nepovjerenje je jače od ljubavi prema Evropskoj Uniji. «Situacija u procesu odlučivanja je, podvlači visoki predstavnik Lajčak, bila frustrirajuća. Dovoljno je da poslanik ostane u krevetu, pa da glasa protiv neke odluke. A to su, kaže Lajčak, posebno radili Srbi." "Sadašnja kriza dokaz je da je mandat OHR-a neophodan," tvrdi predstavnik Bošnjaka Haris Silajdžić. Izlaz on vidi u pristupanju Evropskoj uniji i Nato-savezu. Visoki predstavnik Lajčak podvlači da međunarodna zajednica neće tolerirati eventualno odcjepljenje Republike Srpske. "Bosnu ćemo," kaže on, "napustiti tek kada bude stabilna i na sigurnom putu ka Evropskoj uniji."

donosi između ostalog «Frankfurter Allgemeine Zeitung». Isti list u članku pod nazivom "Borac za Veliku Srbiju" piše o suđenju Vojislavu Šešelju, čiji je početak optuženi godinama obstruirao:

«Nakon smrti bivšeg predsjednika Jugoslavije, Slobodana Miloševica, Vojislav Šešelj je najprominenetniji Srbin koji se trenutno nalazi pred sudom u Haagu. Šešelj važi za personifikaciju veliko-srpske politike nasilja, što je ujedno i predstava koju o sebi ima i sam optuženi. I dok je Milošević instrumentalizirao srpski nacionalizam, pa se čak u jednom periodu i distancirao od njega, Srpska radikalna stranka, na čelu sa Šešeljom, nikada nije odustala od politike nasilja. Šešelj je istovremeno bio lider ove stranke i vođa dobrovoljačkih bandi, koje su svoju viziju Velike Srbije ostvarivali masakrom nad Nesrbima u Hrvatskoj i BiH. Još u bivšoj komunističkoj Jugoslaviji je bio osuđen na osam godina zatvora zbog nikad objavljenog novinskog članka, u kojem je tražio da Crna Gora pripadne Srbiji, a da se BiH podijeli izmedu Srbije i Hrvatske. „

piše u članku, koji je objavio nadregionalni njemački list „Frankfurter Allgemeine Zeitung“.

Jasmina Rose